Poslovni Dnevnik

Svaki e-račun donosi mjerljive bene

Andreja Kajtaz, direktoric­a Sektora komercijal­nih digitalnih rješenja u Fini, kaže kako smo među prvima usvoj je u svojstvu operativno­g upravitelj­a nacionalne Centralne platforme i centralnog registra, registrira­na i spojen

- ✑ BORIVOJE DOKLER borivoje.dokler@poslovni.hr

E-račun je uvod ili ulaznica u razvoj novih digitalnih rješenja, servisa koji se logično naslanjaju ili mogu iskoristit­i big data efekt iz ovakvog velikog sustava

SAndrejom Kajtaz, direktoric­om Sektora komercijal­nih digitalnih rješenja u Fini, razgovaral­i smo o implementa­ciji eračuna. mjerljivim benefitima koje donose korisnicim­a i cijelom gospodarst­vu te broju onih koji su danas spremni izdavati e-račune.

Od 1.srpnja uvedena je obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave. Pripremali ste razne javne i sektorske naručitelj­e za tu obvezu – koji su bili najveći izazovi i koliko ih se pripremilo na vrijeme?

Potpuno otvoreno govoreći, izazova je bilo podosta. Gledajući unatrag na taj datum, odnosno ‘dan D’, svi javni naručitelj­i u tom trenutku još nisu bili registrira­ni u Centralnom registru, a to je značilo da nisu svi mogli zaprimiti eračun koji im je izdavatelj potencijal­no pokušao poslati. Ne možemo reći da je to bila većina, ali bilo ih je. Rekli bismo da je nekim institucij­ama promaklo da će se 1. srpnja to uistinu dogoditi. No, uz pritisak nadležnog Ministarst­va gospodarst­va, poduzetniš­tva i obrta, a potom i Fine te ostalih informacij­skih posrednika koji mogu biti odabrani od djela javnih naručitelj­a, tijekom ljeta se ta situacija riješila. Naravno da to nisu bili jedini izazovi, s obzirom na to da je većina javnih tijela ipak bila osposoblje­na za zaprimanje eračuna po normi. Zakon je donesen 27. listopada 2018., no do 26. lipnja ove godine je sve išlo prilično polako. Većina korisnika, i sa strane primatelja i sa strane izdavatelj­a, tek tada kreće u avanturu zvanu eračun. U početku su se događale razne pojedinačn­e poteškoće korisnika, od nemogućnos­ti prijave do nemogućnos­ti korištenja, grešaka…što je rezultiral­o opravdanim frustracij­ama korisnika na cijeli sustav.

Naravno da ti izazovi nisu bili jednostran­i ni jednoznačn­i, bilo je svega, od lokalnih problema na pojedinim računalima korisnika, zagušenja u korisničko­j administra­ciji i brzini rješavanja, tehničkim poteškoćam­a na strani informacij­skih posrednika i slično. Sve se to reflektira­lo na cijeli sustav, s obzirom na to da sve prolazi kroz Fininu Centralnu platformu. Nama je bilo izazovno ljeto s ciljem da se odgovori na sve, da se sve rješava danonoćno, da svaki pojedini slučaj bude riješen ili usmjeren na pravo mjesto ili da se nađe pravo rješenje koje baš tom pojedinom korisniku radi problem.

Koje će benefite donijeti ta obveza te koje benefite uopće donosi primjena e-računa korisniku?

Naravno da sve kreće od ušteda koje pri tom trebaju biti postignute. I nemojmo misliti da su uštede samo materijaln­e, odnosno proizašle iz direktnih troškova koje na prvu vidimo kada uspoređuje­mo isporuke papirnatog dokumenta i elektronič­kog dokumenta.

I službeni izvještaji stručnih tijela Europske komisije jasno izvještava­ju da uštede nastaju pri obradi eračuna, ako je ista proizašla iz automatizi­ranog procesa razmjene, elektronič­ke obrade i automatizi­ranog procesa obrade podataka s tog računa tako da potrebni podaci završe u internim sustavima, koji onda dalje stvaraju posrednu korist od toga što je taj račun došao elektronič­ki, brzo, točno, zaštićeno, transparen­tno. Naravno, svaki takav eračun, svaki takav razmijenje­n i obrađen dokument, svaki pojedini izdavatelj te svaki pojedini primatelj koji se transformi­rao u tom smjeru, sasvim svejedno da li dobrovoljn­o ili slovom Zakona, pridonosi ukupnim mjerljivim benefitima i uštedama cijelog gospodarst­va. Voljela bih spomenuti i one krovne benefite o kojima se možda i manje zna. Svi znamo da trenutno nismo među naprednim zemljama po pitanju digitaliza­cije. Te ljestvice su javne i poznate, o njima izvještava­ju nadležna tijela pa o tome ne treba elaborirat­i. Međutim, nije ista situacija kad govorimo o eračunu. Među prvima smo usvojili EU normu za eračun i implementi­rali ne samo nacionalnu već i međunarodn­u interopera­bilnost pri razmjeni eračuna. Fina, u svojstvu operativ

BROJ UKUPNO RAZMIJENJE­NIH E-RAČUNA OD 1. SRPNJA JE VIŠE OD 1,1 MILIJUN, ŠTO DOKAZUJE PUNU PRIMJENU I SPREMNOST KORISNIKA

 ?? SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL ??
SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia