Fite i uštede cijelom gospodarstvu

Ili EU normu za e-račun i implementirali ne samo nacionalnu već i međunarodnu interoperabilnost pri razmjeni, a Fina a na europsku Peppol platformu gdje je objavljena hrvatska pristupna točka (AP) i registar javnih naručitelja (SMP)

nog upravitelja nacionalne Centralne platforme i centralnog registra, registrirana je i spojena na europsku Peppol platformu, gdje je objavljen hrvatski AP (pristupna točka) i SMP (registar javnih naručitelja) u svrhu neometane i jednostavne razmjene i internacionalnih računa koje u nemalim količinama razmjenjuju naši korisnici. Za uspostavu cijelog ovakvog sustava i pripreme za usvajanje EU direktive i norme, prijavili smo (MINGORP, Fina i mnogi ostali zainteresirani konzorcijski partneri iz javnog i realnog sektora) 3 europska projekta iz programa CEF telecoma Europske unije, bili odabrani za financiranje te povukli određena sredstva za povrat razvojnih investicija iz Europe. Zbog cijele ove priče oko toga što je RH napravila vezano uz eRačun, MINGORP, kao nadležno tijelo, a zatim posredno i svi dionici ovog sustava, sve do ‘najmanjeg’ korisnika, dobili su pohvalu Europske komisije za provedbu eračuna, onako kako je EU to propisala. Nadalje, nemojmo zaboraviti i ostale gospodarske efekte. Registrirano je 15 novih informacijskih posrednika za eračun koji su našli svoje tržište novom gospodarskom djelatnošću, nekoliko desetina novih sistemskih integratora koji pružaju podršku prilikom integracije i implementacije te su također neko postojeće poslovanje proširili novom uslužnom nišom i nalaze put do svojih korisnika. Treba gledati i unaprijed pa možemo zaključiti da je eračun uvod ili ulaznica u razvoj novih digitalnih rješenja, servisa koji se logično naslanjaju ili mogu iskoristiti big data efekt iz ovakvog velikog sustava.

Kada je Fina postala informacijski posrednik za e-račun?

Iako će zvučati neobično, Fina je pionir elektroničkog računa te je već 2007. godine počela s prvim koracima prema eračunu. Ne zaboravimo da je tek 2013., ulaskom u EU, porezno zakonodavstvo propisalo uvjete za razmjenu računa u elektroničkom obliku. Možemo reći da je u RH tim činom riješena pravna i porezna prepreka za eRačun.

Koliko je danas sudionika na tržištu spremno za e-račune?

Svi oni koji su barem jedan račun slali obvezniku javne nabave spremni su za eračune, jer su morali biti. Svi oni koji će tek slati, zasigurno će biti spremni. Postoje različiti načini na koji se spremaju…odabirom posrednika koji to čini za njih, odabirom Fine koja im daje određene opcije za slanje ili primanje ili pak ulaganjem u razvoj vlastitih automatskih procesa i procese integracije. Trenutna statistika govori da je oko 25.000 izdavatelja, od 1.7. do kraja rujna, već slalo barem jedan eračun.To ne znači da nije veća brojka onih koji su za eračun spremni. Brojka je veća, no ovo je statistički pokazatelj onih koji su tu spremnost već primijenili u postupcima javne nabave. Broj ukupno razmijenjenih eračuna od 1.7. je više od 1,1 milijun, što dokazuje punu primjenu i spremnost korisnika.

REGISTRIRANO JE 15 NOVIH INFORMACIJSKIH POSREDNIKA ZA E-RAČUN TE NEKOLIKO DESETINA NOVIH SISTEMSKIH INTEGRATORA

Da li su se bolje pripremili u javnom ili privatnom sektoru?

Nemam namjeru dati diplomatski odgovor, međutim činjenica je da je do tog obveznog datuma situacija bila podjednaka. Izdavatelja eračuna u privatnom sektoru ima puno više nego ukupnog broja javnih naručitelja. No, kad uzmemo u obzir postotni broj jednih i drugih koji su s 1.7. bili spremni, dolazimo do sličnog omjera. ❖