Imamo istu razinu sigurnosti kao Britanija, ali dva i pol puta više stradalih
Najveći problem je loša prometna kultura i nepoštivanje prometnih pravila i propisa pa bi se
Idemo u dobrom smjeru, ali i dalje moramo osmišljavati inicijative za poboljšanje cestovne sigurnosti, pomlađivanje voznog parka te važnosti održavanja vozila
Uorganizaciji Poslovnog dnevnika održan je okrugli stol Novi Zakon i sigurnost na hrvatskim prometnicama. Iako su izmjene zakona donijele rigorozne kazne, osnovni cilj im je bio poboljšanje sigurnosti u prometu. Sudionici okruglog stola složili su se da smo na dobrom putu ali i da prostora za poboljšanje još uvijek ima.
“Nismo bili zadovoljni sa stanjem sigurnosti stoga smo i inicirali izmjene zakona koji je stupio na snagu 1. kolovoza. Cilj nije bio puniti proračun, nego se usmjeriti na one koji sustavno rade prekršaje na cestama. Kazne su usmjerene baš na te sudionike u prometu, vozače recidiviste i od 1.8. bilježimo dodatno poboljšanje sigurnosti u cestovnom prometu. U usporedbi s prošlom godinom imamo 7 posto manje prometnih nesreća, 20 posto manje teških tjelesnih ozljeda, 11 posto lakših ozljeda, a 40 osoba manje je smrtno stradalo”, ističe Josip Mataija, voditelj odjela Službe za sigurnost cestovnog prometa u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Stanje sve bolje
Kako tvrdi, stanje se popravlja jer ako se vratimo ne tako davno u povijest ginulo je preko 800 ljudi, a prošle ih je godine bilo 317.
Smanjen je broj poginulih za više od pola i cilj je tu brojku još više umanjiti. U EU smo među najgorima, naime prosjek EU je oko 5 poginulih na 100.000 stanovnika, naš je 7,7, a najbolje zemlje poput Velike Britanije imaju 3.
Mataija napominje kako su najveća problematika cestovnog prometa naselja. U njima je 2018. godine bilo
80 posto nesreća te je smrtno stradalo 55 posto. Najviše poginulih je na nerazvrstanim cestama i ulicama u gradovima. Lani je tamo smrtno stradalo
126 osoba, na autocestama 28, na državnim cestama 29, izvan naselja 88, a na županijskim u naselju 17 osoba.
“Krenuli smo dobrim putem, rezultati su vidljivi, ali još uvijek ima mjesta za poboljšanje. Potrebno je što prije objaviti novi Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama koji je već dugo u postupku eSavjetovanja, a donijet će dosta novih pozitivnih izmjena prometne signalizacije. Ograničenja brzine nisu svugdje primjerena što je također jedan od uzroka nesreća, a i sama postava znakova često je zbunjujuća”, smatra Vlado Bužanić, predstavnik Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta.
Stanje sigurnosti na cesti je mjerljivo i usporedivo kroz kvantitativne analize kao što je EuroRAP, a za kojeg je akreditiran i provodi ga Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba. Osim u Hrvatskoj, Fakultet prometnih znanosti proveo je EuroRAP analizu i na državnim cestama u Velikoj Britaniji.
“Tamo je 2,5 puta manje stradalih nego u Hrvatskoj, a razina sigurnosti prema EuroRAPu na njihovim i na našim državnim cestama je podjednaka. Treba se zapitati što je razlog tomu, a smatram da odgovor prije svega leži u prometnoj kulturi i poštivanju prometnih pravila i propisa. Očito je svijest sudionika u prometu drugačija te ju je potrebno mijenjati kroz edukaciju, i to od najmlađih do najstarijih. O svijesti naših vozača govori podatak o poštivanju ograničenja brzine, a posebice tamo gdje je propisana na 50 km/h.Naime, ‘brzina’ je najčešći uzročnik prometnih nesreća s poginulima pa su Hrvatske ceste analizom brzine na oko 180 lokacija na kojima mjerimo karakteristike prometnog toka putem brojila prometa utvrdile kako je prosječna brzina na tim lokacijama u 90 posto slučajeva veća od 50 km/h. Za napomenuti je kako se ograničenja brzine postavljaju prema kategoriji ceste te sukladno prometnotehničkim elementima ceste, a u ovom trenutku za ceste izvan naselja mjerodavan je Pravilnik koji datira iz
2001. godine”, objašnjava Slaviša Babić, glavni inženjer za promet i ITS u Hrvatskim cestama.
Na to se nadovezao Mataija koji ističe kako pravilnik nije nepromjenjiv i može se inicirati promjene na njemu, baš kao što su iz ministarstva inicirali izmjene zakona. Babić napominje kako je u izradi novi prijedlog predmetnog Pravilnika.
Hrvoje Ordulj, glavni inženjer u Odjelu za promet Hrvatskih autocesta ističe da su sva ograničenja brzina na autocestama postavljena sukladno projektnoj dokumentaciji, a da centri za upravljanje i nadzor prometa svakodnevno sukladno prometnim opterećenjima, vremenskim uvjetima i drugim prometnim zahtjevima dodatno ograničavaju brzinu kretanja vozila ako za to postoji potreba.
Tvrtka Deltabloc razvija i postavlja zaštitne ograde, točnije cestovne zaštitne sustave i štiti prometnice diljem Europe. “Sudionike u prometu štitimo s postavljanjem oko 2,5 milijuna metara zaštitnih cestovnih sustava godišnje. Štitimo ih s postavljanjem stalnih zaštitnih cestovnih sustava, kao i privremenih ograda u slučaju izvođenja radova na cestama. Sve to se izvodi na osnovi internacionalnih i europskih važećim normama i standardima˝ pohvalio se Miran Klemar, direktor Deltabloca Slovenija.
Osim cestovnih zaštitnih sustava, Deltabloc razvija, proizvodi i gradi zvučne barijere. Cijenu im je oko 250 eura po kvadratnom metru. “Od svih europskih zemalja, Austrija je svjetski prvak po tom pitanju i najviše ulažu u zvučne barijere”, objašnjava Klemar.
Starost voznog parka
“Starost voznog parka je posebna tema. U sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, Centar za vozila Hrvatske, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Hrvatski autoklub i Ministarstvo unutarnjih poslova su proveli
BRZINA JE NAJČEŠĆI UZROČNIK PROMETNIH NESREĆA S POGINULIMA
Slaviša Babić
Hrvatske ceste