Osti na državnim cestama kao i manje stradalih nego u Hrvatskoj
Kroz edukaciju trebala mijenjati svijest sudionika u prometu, i to od najmlađih do najstarijih
projekt pod nazivom ‘Provjera tehničke ispravnost vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama sa smrtno stradalim osobama’. Pregledano je 166 vozila te se utvrdilo da u 42 posto vozila postojala određena tehnička neispravnosti. Od toga je u 28 posto vozila tehnička neispravnost najvjerojatnije i bila uzročnik nastale prometne nesreće, što znači da je od ukupnog broja vozila koji je bio analiziran u ovome četverogodišnjem projektu u 12 posto slučajeva tehnička neispravnost bila najvjerojatniji uzrok prometne nesreće. Ako godišnje na našim prometnicama od posljedica prometne nesreće umire oko 300 osoba to znači da uslijed tehničke neispravnosti vozila, temeljem rezultata ovoga projekta, na godišnjoj razini to je 3040 ljudi. Kad govorimo o infrastrukturi, rade se analize crnih dionica i crnih točaka i poduzima se sve što se može, od tehničkih zahvata, izmjene signalizacije pa do korekcije brzine. Pri donošenju odluka moramo konzultirati struku, prihvatiti njihovo mišljenje a isto tako i mijenjati prometnu kulturu koja je na niskom novu”, kaže Goran Zovak, rukovoditelj odjela za ispitivanje vozila u Centru za vozila Hrvatske.
I Hrvatske autoceste poslije svakog smrtnog slučaja rade kompletne analize koje šalju na nadležno ministarstvo. “Struka bi trebala biti prva i to je ključno. Šveđani su vozili po lijevoj strani ceste, javnost se protivila promjeni strane, ali osvijestili su ih stručnjaci i u roku godinu dana su promijenili stranu ceste po kojoj voze. Ako struka kaže, onda to s razlogom kaže, čak i ako javno mnijenje to ne misli”, navodi primjer Babić.
Policija, premda je mnogi doživljavaju samo kao represivni aparat, provodi edukacije u školama i vrtićima te se bavi preventivom. Uz to, od 1995. provode i akciju Poštujte naše znakova, surađuju s autoškolama, no Mataija napominje kako je ipak potrebno edukacije provoditi sustavno i da bi prometna kultura bila na većem nivou da djecu tome učimo od malih nogu.
“Svi sudionici na razini policije, HCa, HACa, HAKa i drugi značajno ulažu u sigurnost, ali predstavnici gradova nemaju baš takve pomake. Kad imate raskrižja koja nisu analizirana dvadeset godina, onda dobivate kolone i zagušenja, a gradovi su ti koji najviše trebaju sudjelovati u razvoju i mijenjanju planova za prometnu sigurnost. Gradovi ne ulažu dovoljno u prometni razvoj, konkretno ni grad Zagreb još uvijek nema sustavno rješenje. Potrebno je educirati i vlasnike prometnih sustava u gradovima”, tvrdi Bužanić.
Vozači imaju svoju logiku
Ipak, na kraju se uvijek sve svodi na prometnu kulturu i poštivanje propisa.
“Bilo bi idealno da sve svi pridržavaju propisa, ali ljudi ih se ne pridržavaju jer ponekad vozači smatraju da znakovi nemaju svoju logiku. I tu leži problem”, upozorava Mataija.
Pozitivnih primjera u moru problema ipak ima. “Svjetlo na kraju tunela je stvaranje hitnog koridora bilo gdje, HAC i HAK su postavili benere i nakon 23 tjedna kampanje su već krenuli stizati pozitivni komentari. Ljudi su to prihvatili i to je u turističkoj sezoni posebno bitno”, ističe Ordulj.
Babić objašnjava kako je odgovornost svih dionika sustava da utječu na smanjenje broja prometnih nesreća, ali i na ublažavanje posljedica prometnih nesreća.
“Investitori, projektanti, nadzor imaju tisuće zakona i pravilnika. Zbog toga Deltabloc nudi i edukacije tih kadrova po pitanju važećih europskih standarda, koji se nanašaju na cestovne zaštitne sustave i nudi rješenja, da se ti standardi i poštuju. Dodatno naravno i svaka država i investitor ima svoje dodatne zahtjeve i karakteristike”, napominje Klemar.
bilo je tehničko neispravno u akciji kontrole tehničke ispravnosti na cesti
TREBA ULOŽITI OKO 300 MILIJUNA EURA U OGRADE NA HRVATSKIM AUTOCESTAMA
Miran Klemar Deltabloc
I u cestovnoj infrastrukturi ima prostora za poboljšanje poput primjerice postavljanja ograda viših razina zadržavanja vozila.
“One su posebno važne na kritičnim dionicama za motoriste, odnosno na dionicama na kojima oni pojačano prometuju, a trebamo riješiti i betone, šahtove i odvodne kanale uz prometnice, jer na tim mjestima ljudi nam ginu”, navodi jedan od problema Mataija.
Hrvatske ceste su pokrenule izradu smjernica za zaštitne odbojne ograde te je izrađen projekt usklađenja ograničenja brzine na državnoj cesti DC1, a isto se planira i na državnim cestama DC2 i DC8.
Također, u izradi su i prometni elaborati povećanja sigurnosti motociklista na zahtjevnim dionicama državnih cesta DC8, DC32 i DC66 i realizacijom mjera kao što su postavlja
DODATNO OGRANIČAVAMO BRZINU KRETANJA VOZILA AKO ZA TO IMA POTREBA
Hrvoje Ordulj Hrvatske autoceste