Podstrana će dokazati da povijesno bo stvoriti destinacijske ikone koje privla

Znanost i turizam Stručna konferencija koja će se drugi put održavati u Podstrani, od 10. do 12. listopada, predstavit

‘Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani – od antičkih tragova do turističke ikone’ konferencija je kojom žele ukazati na nove smjerove upravljanja destinacijom

Druga međunarodna konferencija o kralju Arturu i Luciju Artoriju Kastu održat će se 9. –

12. listopada ove godine u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani, a to će reći niti kilometar od imanja koje je krajem 2. ili početkom 3. st. bilo dodijeljeno umirovljenomu vojnome velikanu Luciju Artoriju Kastu, i na kojemu je on u časti živio do kraja života. Njegove se titule – centurion, zapovjednik legija, prefekt rimske flote u Mizenu i upravitelj provincije Liburnije – čitaju na njegovoj nadgrobnoj steli, koja je zajedno s ulomcima sarkofaga i ostatcima imanja nađena u podstranskome naselju Sveti Martin.

Da je na temelju osobe i životopisa ovoga rimskoga uglednika nastala globalno poznata legenda o kralju Arturu pretpostavljeno je početkom

20. st., a danas tu pretpostavku novim dokazima i razmišljanjima podupiru mnogi znanstvenici, strani i domaći, kojih će većina sudjelovati i na ovoj konferenciji.

Podstrana odavno plovi turističkim vodama, no kurs te “destinacijske plovidbe” vidljivo se mijenja upravo zahvaljujući novim povijesnim otkrićima, kao i novim interpretacijama već znane povijesne baštine.

‘’Pod skutima brda Peruna, toga kultnoga i jezičnoga spomenika koji svjedoči o prvim hrvatskim doseljenicima i njihovu legitimnom zaposjedanju ovoga područja, svjetluca nekoliko stoljeća stariji antički biser – kolijevka legende o kralju Arturu. I ne samo to! Na istome je mjestu, u Svetome Martinu, hrvatski knez Mislav 839. g. potpisao mirovni sporazum s mletačkim duždem Tradonikom, što je prvi zabilježeni samostalni čin jednog hrvatskog vladara. Povijest se na razmjerno malome podstranskome prostoru preslojava. A znamo da to nije samo povjesničarima zanimljivo. Zapravo je to sve manje zanimljivo samo njima. Domaćini na svoj način brinu o svojoj baštini, a ljudi koji putuju žele upoznati kraj u koji su došli. Žele pješačiti povijesnim stazama, žele učiti o kulturnome nasljeđu, čemu svake godine svjedočimo. Podstrana održava korak s tim potrebama, promovirajući svoju kulturnu baštinu, u čemu osim Turističke zajednice sudjeluju i pojedinci i mjesne udruge. Međunarodni znanstveni skup o kralju Arturu doprinos je znanstvenome turizmu koji bi u Podstrani mogao zaživjeti’’, rekli su iz Turističke zajednice Podstrane.

Destinacijske ikone su jedan od okidača kod turista pri odabiru destinacija kamo će putovati, a prepoznaju se kao konkretni sadržaji, resursi ili turističke atrakcije grada, lokaliteta, regije i države. U marketinškom smislu destinacijska ikona se načelno smatra čvrstim obilježjem, mada ona može biti i manifestacijskog tipa, složili su se predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Podstrani i pročelnik katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Neven Šerić.

U promociji turističkih destinacija i turističkih zemalja koriste se na različite načine. Najčešće u svrhu kreiranja željenog turističkog imidža destinacije, regije i turističke zemlje poveznicama s konkretnim destinacijskim ikonama. Pored toga koriste se za privlačenje odabranih (novih) turističkih segmenata za prvi dolazak u destinaciju. Imaju svrhu i kod privlačenja turističkih investitora koji rado investiraju u smještajne objekte u destinacijama s mnoštvom raznovrsnih kategorija destinacijskih ikona.

Kako ističu iz Podstrane uoči Druge međunarodne konferencije “Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani – od antičkih tragova do turističke ikone”, primjer kreiranja destinacijske ikone Artoriusa Luciusa Kasta rezultat je vjerovanja i upornosti lokalnih entuzijasta Podstrane na čelu s gradonačelnikom Bartulovićem da se od te priče može kreirati globalno prepoznatljivu destinacijsku ikonu.

Iskoristiv potencijal

Zahvaljujući dugoj povijesti življenja na ovim prostorima brojne su destinacijske ikone, a iste se prepoznaju na turističkim brošurama kojima se globalnom turističkom tržištu predstavljaju pojedine jedinice lokalne samouprave. Od Arene u Puli, preko Dioklecijanove palače u Splitu, Stonskih i Dubrovačkih zidina, pa do svega onoga što podrazumijeva konkretnu povijesnu priču i turistima zanimljive legende. Suvremenim turistima nisu uvijek zanimljive povijesne činjenice i teže novim iskustvima koja nerijetko traže u sferi izvan realnosti.

‘’U toj sferi priče i legende su temelj kreiranja i upravljanja privlačnom destinacijskom ikonom. Destinacijska ikona može biti utemeljena i na određenoj fikciji no održavanje privlačnosti takve destinacijske ikone podrazumijeva velika financijska ulaganja. Smatram da je korisnije ukazati na destinacijske ikone koje se trenutno intenzivno ne valoriziraju, a predstavljaju iskoristiv potencijal za daljnji rast turističke posjete u unutrašnjosti Republike Hrvatske. Globalno nedovoljno poznata krška jezera, povijesne kule i gradine, kao i ostaci, obilježja i legende iskoristive za razvoj dark turističke ponude koja ima sve više pobornika na globalnom turističkom tržištu; duh ribara i ukleti brod u Senjskim vratima, legenda o Lokrumskom prokletstvu, Legenda o Hasanaginici, selo hrvatskog vampira Jure Grande, kuća duhova u Lovranskoj dragi, ukleta kuća u Vrbovcu i drugi’’, rekao je Šerić.

Dobar primjer marketinškog upravljanja destinacijskom ikonom su Pozdrav suncu i morske orgulje u Zadru. Zahvaljujući aktivnostima marketinškog upravljanja vrlo brzo su ove dvije atrakcije na globalnoj razini prepoznate kao relevantne i privlačne destinacijske ikone. Originalno rješenje potencijalne destinacijske ikone su i zagrebačke fontane. Poruka utemeljena u vodi kao iznimno važnom globalnom resursu nije upitna, no potrebno je razviti konkretne marketinške aktivnosti kojima je zagrebačke fontane moguće transformirati u destinacijske ikone jer one to još nisu postale kao ni spomenuti kameni križ na vrhu Marjana u Splitu ili velebni kip Gospe u Primoštenu. Destinacijske ikone kao što su Arena u Puli, Dioklecijanova palača u Splitu, Dubrovačke i Stonske zidine zbog svog povijesnog značaja globalno su vidljive. Ne promoviraju isključivo gradove u kojima su izgrađene već i Republiku Hrvatsku

‘’Storytellingom ih transformiramo u atrakcije koje definiraju konkretni elementi autentičnosti personificirajući specifičnu simboliku u svijesti i podsvijesti ciljane turističke populacije doprinoseći ne samo poticanju interesa za prvom posjetom konkretnoj destinaciji, već i stvaranju lojalnosti prema njoj’’, dodao je Šerić.

Vrijednost novih destinacijskih ikona može se sagledati u širem i užem smislu. U širem smislu zahvaljujući podršci uprava Ekonomskog fakulteta tijekom proteklih desetak godina uspostavljena je voluntaristička suradnja s Podstranom u kojoj su sudjelovali profesori i studenti. Studenti diplomskog studija turizma su temeljem te suradnje najviše i profitirali. Upravo iz tih studentskih generacija regrutirale su se mnoge kreativne djelatnice više turističkih zajednica u okruženju, direktorice i direktori malih baštinskih hotela i drugi spe

PRIMJER KREIRANJA DESTINACIJSKE IKONE ARTORIUSA LUCIUSA KASTA REZULTAT JE UPORNOSTI LOKALNIH ENTUZIJASTA