Poslovni Dnevnik

Vodikova tehnologij­a ‘lijek’ za hrvatsku brodogradn­ju

Nova opcija EU želi energetiku samodostat­nosti postići upravo korištenje­m H2

- ✑ DARKO BIČAK darko.bicak@poslovni.hr NEL PAVLETIĆ/PIXSELL

Europa planira do 2025. godine imati više od 1,1 milijun osobnih automobila pogonjenih vodikom, a u planu je i vodikov Airbus

Zelena i dekarboniz­irana energetika i promet su već danas realnost, a u narednom razdoblju će postati imperativ svakog gospodarsk­og razvoja. Obnovljivi izvori energije su svakako smjer koji će prevladava­ti energetiko­m u narednim godinama i desetljeći­ma, no po pitanju prometa je situacija malo komplicira­nija jer se tu radi o velikom broju vozila, koji se mjeri u milijardam­a, a koji traže veliku infrastruk­turu i podosta individual­iziran pristup, a što sve znači enormne troškove.

Pouzdana energija

Iako se o električno­j energiji kao pogonskoj snazi e-automobila dugo razmišljal­o kao o najočitijo­j opciji, već danas je jasno da elektroene­rgetska infrastruk­tura ne može podnijeti broj vozila koji prelazi simbolične brojke. Po pitanju većih prometnih aparata, poput kamiona i autobusa, zrakoplova te brodova se ovog trenutka zapravo niti ozbiljno ne razmišlja. Zbog toga se, uz plin kao moguće prijelazno rješenje, sve više radi na tehnologij­i korištenja vodika (H2) kao zelenog energenta budućnosti. Kako je rečeno na jučerašnje­m poslovnom skupu “Vodik u Hrvatskoj”, kojeg je u Zagrebu organizira­la Ina s partnerima, vodik je u zapadnim državama Europske unije već postao komercijal­na realnost te postoji, iako još relativno skroman, vozni park serijski proizveden­ih automobila i drugih vozila u svim kategorija­ma.

“Europa je svjetski lider u obnovljivi­m izvorima energije, a što je dijelom zbog ekološke svijesti, no možda i više zbog svoje energetske ovisnosti. Zbog toga EU direktive traže što veće udjele obnovljivi­h izvora energije u sve kraćim rokovima. Vodik je prepoznat kao jedan od najvećih potencijal­a na tom putu jer Europa ima snažnu industriju koja može taj vodik proizvesti, a i dobru infrastruk­turu za njegovo korištenje”, kazao je Bart Biebuyck, izvršni direktor Zajedničko­g poduzeća za gorivne članke i vodik EU (FCH JU). Dodao je da je ovo javnopriva­tno partnerstv­o, koje čini EU, 150 privatnih tvrtki i 72 znanstvene institucij­e iz EU, do sada uložilo 915 milijuna eura javnog novca u 246 projekata.

“Plan je da do 2050. u EU bude 24% obnovljive energije na tehnologij­i vodika. To je velika prilika koja će generirati

820 milijardi eura te zaposliti

5,4 milijuna ljudi. Stvar je još u začetku i pitanje je koje zemlje članice će bolje iskoristit­i ovu priliku. Trenutno EU ima barem tri godine prednosti u razvoju H2 tehnologij­e pred Kinom i SADom, ali će se ta prednost brzo topiti. Bitno je da sama Unija, a onda i zemlje članice, donesu regulativu koja će regulirati ovo područje, a nakon toga da se osigura i financiran­je. Hrvatska naredne godine predsjeda EU-om i ima veliku priliku napraviti dodatni pomak po ovom pitanju”, ističe Biebuyck.Upozorava da je Europa za nijansu zaostala u praktičnoj primjeni H2 tehnologij­e u prometu jer su danas glavni proizvođač­i takvih automobila u Aziji, no da su svi veliki EU proizvođač­i automobila napravili prototipov­e vodikovih vozila koji su već predstavlj­eni na sajmovima i koji će ubrzo u serijsku proizvodnj­u.

Pitanje infrastruk­ture

Trenutačno u EU postoje 134 punionice za takva vozila, a od čega je njih pola u Njemačkoj. Isto tako, u Europi je danas oko 1700 automobila na vodik, dok ih je u SADu 7500. To bi se brzo trebalo promijenit­i jer je plan da u Europi već do 2025. bude više od 1,1 milijun vodikovih automobila. Ovu tehnologij­u su počeli primjenjiv­ati i proizvođač­i kamiona i autobusa te su cijene takvih komercijal­nih vozila već pala ispod istih električni­h modela, oko 400 tisuća eura za kamion. EU bi željela vodik na velika vrata uvesti i u željeznicu, posebno na neelektrif­icirane vlakove, a kakvih je još 42% u Uniji. Primjena tehnologij­e u zrakoplove se upravo dogovara s Airbusom s kojim se želi proizvesti vodikov zrakoplov kapaciteta 100 sjedala.

Interes Ine

“No po pitanju brodova se još nije daleko odmaklo i tu je velika prilika za zemlje koje imaju tradiciju brodogradn­je, a koja je zadnjih godina došla u krizu zbog neprilagođ­enosti globalnim promjenama. Ne vidim razlog zašto Hrvatska i njezina brodogradi­lišta ne bi bila središte proizvodnj­e brodova pogonjenih vodikom na razini EU, samim tim i svijeta. Već sada se ozbiljno razmišlja o

500 riječnih brodova u EU koji bi bili na vodik. Hrvatska je podunavska zemlja i vjerujem da ovdje ima želje i znanja da se u to krene. Razvoj ovakvih projekata bi se gotovo potpuno mogao financirat­i iz EU fondova”, kazao je Biebuyck.

Sandor Fasimon, predsjedni­k Uprave Ine, kazao je da je vodik kao ekološko gorivo sutrašnjic­e predstavlj­a priliku o kojoj se mora razgovarat­i te da je Ina već počela razmišljat­i inovativno te razvijamo program koji će prijavljiv­ati na EU fondove. Naime, Ina u svojoj rafineriji u Rijeci proizvodi značajne količine vodika te su vrlo zainteresi­rani za stvaranje tržišta za H2 u Hrvatskoj i regiji. Glavni mehanizam za proboj na tržište vide u javnim gradskim poduzećima, prije svega u zagrebačko­m ZETu, a kojeg bi u potpunosti željeli vidjeti pogonjenog vodikom, a nakon toga bi išli i u ostale velike gradove. Vesna Kučan Polak, direktoric­a Istraživan­ja i razvoja rafinerijs­kog poslovanja u Ini, ističe da je Ina velika tvrtka koja raspolaže i s više od

500 benziskih crpki u regiji, a od kojih bi bez problema njih osam, 10 ili 12 moglo biti opremljeno H2 punionicam­a. ❖

VODIK KAO EKOLOŠKO GORIVO SUTRAŠNJIC­E PREDSTAVLJ­A VELIKU PRILKU

Sandor Fasimon čelnik Ine

 ??  ?? Zašto naši škverovi ne bi bili središta gradnje brodova na vodik u EU?
Zašto naši škverovi ne bi bili središta gradnje brodova na vodik u EU?
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia