Vodikova tehnologija ‘lijek’ za hrvatsku brodogradnju
Nova opcija EU želi energetiku samodostatnosti postići upravo korištenjem H2
Europa planira do 2025. godine imati više od 1,1 milijun osobnih automobila pogonjenih vodikom, a u planu je i vodikov Airbus
Zelena i dekarbonizirana energetika i promet su već danas realnost, a u narednom razdoblju će postati imperativ svakog gospodarskog razvoja. Obnovljivi izvori energije su svakako smjer koji će prevladavati energetikom u narednim godinama i desetljećima, no po pitanju prometa je situacija malo kompliciranija jer se tu radi o velikom broju vozila, koji se mjeri u milijardama, a koji traže veliku infrastrukturu i podosta individualiziran pristup, a što sve znači enormne troškove.
Pouzdana energija
Iako se o električnoj energiji kao pogonskoj snazi e-automobila dugo razmišljalo kao o najočitijoj opciji, već danas je jasno da elektroenergetska infrastruktura ne može podnijeti broj vozila koji prelazi simbolične brojke. Po pitanju većih prometnih aparata, poput kamiona i autobusa, zrakoplova te brodova se ovog trenutka zapravo niti ozbiljno ne razmišlja. Zbog toga se, uz plin kao moguće prijelazno rješenje, sve više radi na tehnologiji korištenja vodika (H2) kao zelenog energenta budućnosti. Kako je rečeno na jučerašnjem poslovnom skupu “Vodik u Hrvatskoj”, kojeg je u Zagrebu organizirala Ina s partnerima, vodik je u zapadnim državama Europske unije već postao komercijalna realnost te postoji, iako još relativno skroman, vozni park serijski proizvedenih automobila i drugih vozila u svim kategorijama.
“Europa je svjetski lider u obnovljivim izvorima energije, a što je dijelom zbog ekološke svijesti, no možda i više zbog svoje energetske ovisnosti. Zbog toga EU direktive traže što veće udjele obnovljivih izvora energije u sve kraćim rokovima. Vodik je prepoznat kao jedan od najvećih potencijala na tom putu jer Europa ima snažnu industriju koja može taj vodik proizvesti, a i dobru infrastrukturu za njegovo korištenje”, kazao je Bart Biebuyck, izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik EU (FCH JU). Dodao je da je ovo javnoprivatno partnerstvo, koje čini EU, 150 privatnih tvrtki i 72 znanstvene institucije iz EU, do sada uložilo 915 milijuna eura javnog novca u 246 projekata.
“Plan je da do 2050. u EU bude 24% obnovljive energije na tehnologiji vodika. To je velika prilika koja će generirati
820 milijardi eura te zaposliti
5,4 milijuna ljudi. Stvar je još u začetku i pitanje je koje zemlje članice će bolje iskoristiti ovu priliku. Trenutno EU ima barem tri godine prednosti u razvoju H2 tehnologije pred Kinom i SADom, ali će se ta prednost brzo topiti. Bitno je da sama Unija, a onda i zemlje članice, donesu regulativu koja će regulirati ovo područje, a nakon toga da se osigura i financiranje. Hrvatska naredne godine predsjeda EU-om i ima veliku priliku napraviti dodatni pomak po ovom pitanju”, ističe Biebuyck.Upozorava da je Europa za nijansu zaostala u praktičnoj primjeni H2 tehnologije u prometu jer su danas glavni proizvođači takvih automobila u Aziji, no da su svi veliki EU proizvođači automobila napravili prototipove vodikovih vozila koji su već predstavljeni na sajmovima i koji će ubrzo u serijsku proizvodnju.
Pitanje infrastrukture
Trenutačno u EU postoje 134 punionice za takva vozila, a od čega je njih pola u Njemačkoj. Isto tako, u Europi je danas oko 1700 automobila na vodik, dok ih je u SADu 7500. To bi se brzo trebalo promijeniti jer je plan da u Europi već do 2025. bude više od 1,1 milijun vodikovih automobila. Ovu tehnologiju su počeli primjenjivati i proizvođači kamiona i autobusa te su cijene takvih komercijalnih vozila već pala ispod istih električnih modela, oko 400 tisuća eura za kamion. EU bi željela vodik na velika vrata uvesti i u željeznicu, posebno na neelektrificirane vlakove, a kakvih je još 42% u Uniji. Primjena tehnologije u zrakoplove se upravo dogovara s Airbusom s kojim se želi proizvesti vodikov zrakoplov kapaciteta 100 sjedala.
Interes Ine
“No po pitanju brodova se još nije daleko odmaklo i tu je velika prilika za zemlje koje imaju tradiciju brodogradnje, a koja je zadnjih godina došla u krizu zbog neprilagođenosti globalnim promjenama. Ne vidim razlog zašto Hrvatska i njezina brodogradilišta ne bi bila središte proizvodnje brodova pogonjenih vodikom na razini EU, samim tim i svijeta. Već sada se ozbiljno razmišlja o
500 riječnih brodova u EU koji bi bili na vodik. Hrvatska je podunavska zemlja i vjerujem da ovdje ima želje i znanja da se u to krene. Razvoj ovakvih projekata bi se gotovo potpuno mogao financirati iz EU fondova”, kazao je Biebuyck.
Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, kazao je da je vodik kao ekološko gorivo sutrašnjice predstavlja priliku o kojoj se mora razgovarati te da je Ina već počela razmišljati inovativno te razvijamo program koji će prijavljivati na EU fondove. Naime, Ina u svojoj rafineriji u Rijeci proizvodi značajne količine vodika te su vrlo zainteresirani za stvaranje tržišta za H2 u Hrvatskoj i regiji. Glavni mehanizam za proboj na tržište vide u javnim gradskim poduzećima, prije svega u zagrebačkom ZETu, a kojeg bi u potpunosti željeli vidjeti pogonjenog vodikom, a nakon toga bi išli i u ostale velike gradove. Vesna Kučan Polak, direktorica Istraživanja i razvoja rafinerijskog poslovanja u Ini, ističe da je Ina velika tvrtka koja raspolaže i s više od
500 benziskih crpki u regiji, a od kojih bi bez problema njih osam, 10 ili 12 moglo biti opremljeno H2 punionicama. ❖
VODIK KAO EKOLOŠKO GORIVO SUTRAŠNJICE PREDSTAVLJA VELIKU PRILKU
Sandor Fasimon čelnik Ine