Toplo vrijeme ‘zamrznulo’ prodaju peleta
Šef Crobioma: Pod pritiskom novonastale situacije polako dižu ruke od svega i razmišljaju o prodaji pogona
Gotovo sva proizvodnja ide u izvoz, uglavnom u Italiji, gdje također potrošnja stagnira zbog toplog vremena
Toplo vrijeme i kašnjenje zime donosi probleme proizvođačima peleta u Hrvatskoj, čija su skladišta, zbog smanjene potrošnje, prepunjena. Ta je proizvodnja u proteklom desetljeću u Hrvatskoj bilježila snažan rast, prvenstveno zbog orijentacije na tržište Europe u kojoj se prioritet daje ‘obnovljivcima’. Tako je u kratkom roku udjel peleta iz Hrvatske dosegao 2% europske i 1,2% svjetske proizvodnje. Međutim, zbog klimatskih promjena sve su izraženije sezonske oscilacije i broj proizvođača, prema najnovijim podacima Udruge CROBIOM-a, koja okuplja proizvođače peleta, briketa i drvne biomase, bilježi pad.
Donedavno se tom proizvodnjom bavilo 20-ak tvrtki, a predsjednik CROBIOM-a Davor Zec kaže da ih danas posluje tek 12.
Manja potražnja, niže cijene
“Nažalost, interes za proizvodnjom peleta je sve manji pa je tako broj tvrtki u padu. Cijene sirovina i energenata za proizvodnju peleta sve su veće i time je naša konkurentnost sve manja”, pojašnjava Zec. S druge strane, gotovo cjelokupna proizvodnja odlazi u izvoz, prvenstveno u Italiju, gdje potrošnja zbog vremenskih uvjeta također stagnira. Po riječima Zeca, pelete izvozimo i u Sloveniju, Makedoniju, Srbiju, BiH, pa i Grčku, povremeno u Izrael, Španjolsku i Cipar, no zbog blizine, što utječe i na cijenu transporta, Italija je najveći kupac. Italija nema niti dovoljno vlastite proizvodnje peleta, što dodatno otvara tržište našim proizvođačima.
Godišnja hrvatska proizvodnja peleta, po zadnjim podacima, prelazi 320 tisuća tona, vrijednih oko 370 milijuna kuna. Te brojke, dodaje Zec, pokazuju da, iako je sve manje proizvođača i nemaju jake potpore državnih institucija, ova proizvodnja još uvijek žilava. No, trenutno je u prijelomnoj fazi, jer manja potrošnja prelijeva se i na cijene, koje padaju.
“Sezona se ipak može spasiti, ali samo ako “prava zima” krene uskoro i potraje do ožujka. Tvrtke same razvijaju različite strategije, od prisilnog rezanja troškova, prodaje s odgođenim plaćanjem i skladištenjem robe kod kupaca, a dio kolega koji vuku posljedice ranijih tržišnih kriza, pod pritiskom novonastale situacije polako dižu ruke od svega i razmišljaju o prodaji pogona”, govori Zec. Ipak, osim zazivanja hladnije zime, proizvodnju bi podigla i veća uporaba peleta u javnim objektima, poput vojarni, škola i vrtića. Zasad pomaka u potražnji na domaćem tržištu nema. Korisnici peleta uglavnom su kućanstva, no ni u ostatku EU, izuzev Ujedinjenog Kraljevstva, kaže Zec, industrija nije vezana uz pelete.
Posljednjih godina bio je primjetan rast potražnje u Hrvatskoj zbog subvencija od strane gradova i fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali je to u međuvremenu stalo. U CROBIOM-u se nadaju da će njihov potencijal opet prepoznati, a i da će Vlada usvojiti neke od prijedloga koje daju, poput smanjenja PDVa na OIE.
Na domaćem tržištu, izuzev neuspjelog pokušaja proizvođača peleta iz BiH, hrvatska industrija peleta nema strane konkurencije. Proizvođači drže i da bi više od polovice svojih peleta mogli plasirati u Hrvatskoj kada bi peletima zamijenili lož ulje i mazut u postojećim sustavima grijanja u svim školama, vojarnama, objektima unutar nacionalnih i parkova prirode, te općenito u objekatima javne namjene.
PROIZVODNJU BI PODIGLA I VEĆA UPORABA PELETA U JAVNIM OBJEKTIMA, POPUT VOJARNI, ŠKOLA I VRTIĆA, GDJE BI ZAMIJENILI MAZUT I LOŽ ULJE. KORISNICI SU UGLAVNOM KUĆANSTVA
Svijetli primjeri
Zasad tek rijetke ustanove koriste OIE, a Zec izdvaja nekoliko svijetlih primjera – Hrvatske šume koje su gotovo u cijelosti prešle na OIE, te poneke škole i vrtiće na području Like, Gorskog Kotara te Osječkobaranjske županije. ❖