Hoće li rast mase plaća stati sa zadovoljenjem prosvjetara?
Tijesan plan U proračun 2020. ugrađen porast rashoda za zaposlene za 1,7 mlrd. kn
Tijesan plan
U proračun 2020. ugrađen porast rashoda za zaposlene za 1,7 milijardi kuna
U NEKIM SLUŽBAMA, POPUT POLICIJE, S MIGRANTSKOM KRIZOM RASTU POTREBE I VAŽNOST PUNOG FUNKCIONIRANJA PA BI I ONE MOGLE ISKORISTITI POLITIČKI TRENUTAK
Već zadnja ponuda Vlade značila je osjetno povećanje plaća od očekivanih 3-4% nominalnog rasta BDP-a
Štrajk prosvjetara sve više ima atribute političkog, a kako je već dosad proizveo ozbiljne poremećaje u nastavi, u Vladi su odlučili ne čekati novi tjedan s novom ponudom njihovim sindikatima. Ishod nedjeljnog popodnevnog sastanka do zaključenja Poslovnog dnevnika još nije bio poznat, ali je upitno hoće li i udobrovoljenjem učitelja, nastavnika i profesora Vlada moći i odahnuti. Neki drugi sindikati i interesne skupine, od policajaca do carinika, već su dali naslutiti da bi i oni mogli pod prijetnjom štrajka tražiti dodatna prava. Prvotna ideja premijera Andreja Plenkovića da preduhitri lančanu reakciju drugih segmenata rješenjem “za sve” kroz rast osnovice (6,12%) očito nije prošla. A nisu samo prosvjetari svjesni da im politički trenutak kao rijetko kad pregovarački ide u prilog. Dodatna ponuda prosvjetarima godišnje stoji blizu 300 milijuna kuna. To nije u proračunu za 2020. ali ministar financija Zdravko
Marić rekao je kako se taj novac može naći u uštedama na rashodima. No, tu su ponudu obrazovni sindikati odbili, pa bi kompromis mogao biti samo skuplji, unatoč pozivanju na dostojanstvo kao jači motiv.
U odnosu na zacrtani plan povećanja rashoda za zaposlene za 1,7 milijardi kuna (najviše zbog dizanja osnovica plaća), dogovor s prosvjetarima značio bi porast mase plaća koje se isplaćuju iz proračuna za najmanje dvije milijarde. A pitanje je hoće li tu biti i kraj apetitima. Za razliku od obrazovanja, za koje se nerijetko ističe da broj zaposlenih raste dok broj učenika pada, nekim državnim službama, poput policije, s migrantskom krizom rastu potrebe, ali i važnost punog funkcioniranja.
Ekonomisti u cijeloj priči oko štrajka i zahtjeva prosvjetara podcrtavaju da i prošlotjedna ponuda Vlade znači osjetno veće povećanje plaća u odnosu na nominalni rast BDPa od očekivanih 34%. Onima iz privatnog sektora nisu primjerena ni pozivanja na to oduzeto u vrijeme krize 2009. i zaostajanje za kasnijim rastom plaća u privatnom sektoru, jer su u njemu osim plaća mnogi rezali i broj zaposlenih. Konačno, ako je ovaj vikend i donio rješenje za koeficijente i prekid štrajka, to će teško riješiti probleme u obrazovanju. Uz loše rezutate mature, uskoro će na njih zacijelo podsjetiti i najnoviji rezultati Pisa testova. ❖