Premijer zadovoljan rastom, gospodarstvenici žele više
Vujčić: Monetarna politika više nema prostora za antikrizne mjere
Premijer vjeruje da ćemo nastaviti s rastom bržim od prosjeka razvijenih članica Europske unije
Kuda ide Hrvatska i njezino gospodarstvo u idućoj godini rasprava je, a povodom prvog hrvatskog izdanja The Economista, koja je jučer u Zagrebu okupila politički i gospodarstveni vrh.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je u fokusu iduće godine predsjedanje Vijećem EU te pripreme za uvođenje eura, ali i poručio da su gospodarski izazovi za Hrvatsku povezani s predvidljivim usporavanjem rasta na globalnoj razini i stagnacijom rasta u EU. Ipak, premijer vjeruje da ćemo nastaviti s rastom bržim od prosjeka razvijenih članica EU.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić bio je konkretniji pa je istaknuo da očekuje rast BDPa od oko 3% i iduće godine, ali je upozorio da se rast temelji na domaćoj potrošnji koja je, pak, pod pritiskom izazova gotovinskih kredita i brzog rasta cijena nekretnina.
'Država spremnija na krizu'
Država je, kaže, spremnija na krizu 2008., ali mora i dalje stvarati prostor za antikrizne mjere kroz fiskalni sustav, jer monetarna politika više nema manevarskog prostora. Gospodarstvenici, za razliku od premijera, smatraju da stopa rasta nije dovoljna da bi se smanjilo zaostajanje za standardom bogatih zemalja.
“Da bi se odlijepila od dna Hrvatska mora i može imati rast od pet posto, a da bismo njega realizirali nužne su reforme sustava i korištenje potencijala i rente koju imamo”, istaknuo je Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa koji problem vidi u činjenici da se
DA BI SE ODLIJEPILA OD DNA HRVATSKA MORA I MOŽE IMATI GSPODARSKI RAST OD PET POSTO, PORUČUIO JE PREDSJEDNIK UPRAVE JANAFA DRAGAN KOVAČEVIĆ
gospodarstvo previše oslanja na rentnu ekonomiju. Tako, dodaje, imamo 12 do 13 milijardi eura aktivnosti samo od turizma i jaku poljoprivredu, što je također jedan od oblika rentne ekonomije.
'Kobno oslanjanje na rentu'
Na tom je tragu i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović koji kaže da se moramo okrenuti globalnom tržištu, kao i zaboraviti državu kao klijenta, čiji je udio u BDPu prevelik. “Trebamo odmak od javnog i rentijerskog prema privatnom i inovacijama”, poručio je.
Turizam, vodeći hrvatski sektor s 20-ak posto udjela u BDPu, iduće će godine biti uspješan, a Veljko Ostojić, čelnik Hrvatske udruge turizma ne očekuje probleme ni pad dolazaka zbog Brexita. ❖