Slovenci rentaju 10 puta više javnih stanova od nas
Povećanje broja javnih stanova za najam u planu, ali to je još daleko
Gospodarski rast, turizam i veća potražnja za stanovima smanjili su dostupnost i povećali divljanje cijena
Povećanje portfelja javnih stanova za najam, po čemu Hrvatska debelo zaostaje za europskim zemljama, jedna je od mjera buduće stambene strategije koju od kraja prošle godine priprema Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, doznaje Poslovni dnevnik.
Međutim, sudeći prema svim aktivnostima koje još treba provesti u pripremama te strategije, koju potom treba provesti, Hrvatska je još prilično daleko od rješenja koje bi moglo ublažiti posljedice divljanja cijena dugoročnog najma stanova, što je krenulo pred par godina kao posljedica prije svega turističkog rasta i kratkoročnog najma turistima. Hrvatska, naime, trenutno raspolaže sa svega 361 državnim stanom koji se povoljno renta u sklopu programa poticane stanogradnje (POSnajam), dok je u Zagrebu u javnom najmu 1158 stanova u naseljima Novi Jelkovec kod Sesveta i Podbrežje u Novom Zagrebu.
Za usporedbu, Slovenija trenutno renta 19 tisuća javnih stanova, što im nije dovoljno i plan je u taj portfelj dodati još 10 tisuća stanova do 2025. godine. Samo grad Berlin pak ove godine otkupljuje još 6000 stanova za potrebe javnog najma.
Gospodarski rast u gradovima, povećana potražnja za stanovima te rast turističkog prometa i kratkoročnog najma, znatno su smanjili dostupnost stanova za dugoročni najam i doveli do divljanja cijena u mnogim europskim gradovima uključujući Zagreb, ali i obalne gradove kao što su Split, Dubrovnik, Zadar.
SLOVENIJA TRENUTNO RENTA 19.000 JAVNIH STANOVA, ŠTO IM NIJE DOVOLJNO
Poslovanjem 55 poduzetnika u zračnom prijevozu sa 1109 zaposlenih, od kojih 935 u državnoj tvrtki Croatia airlines (CA) koju čeka privatizacija, u 2018. je ostvareno 2,35 milijardi kuna ukupnog prihoda, što je povećanje od 0,6% u odnosu na 2017. No, povećani su i ukupni rashodi za 5%, odnosno s 2,15 mlrd. kuna u 2017. na 2,22 mlrd. kn u 2018. Domaći avioprijevoznik je lani ostvario 1,76 milijardi kuna ukupnog prihoda, što je za 76,3 milijuna kuna manje u odnosu na 2017., ili za 4,6%. Na drugoj poziciji na top 10 je
Trade Air, tvrtka u vlasništvu Marka Cvijina čije su glavne djelatnosti putnički charter letovi, a sa 73 zaposlenika i 173 milijuna kuna ukupnog prihoda zabilježila je i 31,5 milijuna kuna neto dobiti. Najveću dobit razdoblja, a riječ je o 131,6 milijuna kuna, ostvarila je zagrebačka inozemna podružnica Deutsche Lufthansa AG (5 zaposlenika i 146,5 milijuna kuna ukupnog prihoda).
U top 10 zapravo CA je jedini gubitaš (-82,9 milijuna kuna), dok je na razini branše zabilježen pozitivan rezultat od 117,6 milijuna kuna, što je smanjenje od 43,7% u odnosu na 2017. Kako se to navodi u Fininoj analizi, dominantna je uloga CA, s 1,76 milijardi kuna ukupnog prihoda, od čega se 1,1 milijarda odnosi na prihod od izvoza. CA je s udjelom od 74,9% u ukupnim prihodima prvi na rang listi po tom pokazatelju, a jednako tako velik je njegov udio i u broju zaposlenih, od 84,3%.
Analiza rezultata poslovanja poduzetnika u ovoj branši u desetogodišnjem razdoblju pokazala je da su 2018. ukupni prihodi poduzetnika bili na razini 2008., dok je prosječna mjesečna neto plaća u 2018. veća za 11,2% u odnosu na 2008. Istodobno, najveća prosječna plaća je zaposlenika CA, koji je jedino društvo u mješovitom vlasništvu, s gotovo 100%tnim državnim kapitalom, a sva ostala su isključivo u privatnom vlasništvu. Tako je lani prosječna plaća zaposlenika CA iznosila 11.034 kuna, odnosno 4,2% više u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću zaposlenika ove branše, koja je iznosila 10.590 kuna, ili 97,6% više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske. ❖