SPORAZUM S EU ‘AUSTRALIJA JE IDEALNA PRILIKA ZA HRVATSKE TVRTKE’
Pred kraj godine analizirali svoje pozicije, izazove i prilike
Alternativne klase imovine na zapadu čine i 20-ak posto imovine, kod nas su još zastupljene tek u tragovima
Još sredinom devedesetih veliki su institucionalni investitori i u razvijenom svijetu mogli postići više od sedam posto prinosa samo ulaganjem u obveznice. Danas na globalnoj razini više od 12 bilijuna dolara vrijednosti obveznica nosi negativne tržišne prinose, pri čemu je u Europi taj trend i naglašeniji: negativan prinos u kolovozu ove godine nosilo je 5,6 bilijuna eura ili oko 62 posto ukupno izdanog državnog duga u eurozoni.
U Hrvatskoj su dugoročni prinosi na nj uvijek bili viši, a i danas su u pozitivnoj zoni, ali u uvjetima i dalje niskih kamatnih stopa te očekivanja da toj eri nije kraj i našim se mirovinskim fondovima u potrazi za prinosima sve više nameću potrebe za jačom diverzifikacijom portfelja, čulo se na jučerašnjem “financijskom doručku” u organizaciji Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovimaa.
Struktura imovine
U našim OMF-ovima (s naglaskom na B kategoriju) državne obveznice u nas i dalje čine više od 70% imovine. To jest manje nego prije 10 godina, ali je u odnosu na globalne trendove alokacije u toj industriji daleko veća izloženost obveznicama nauštrb udjela dionica (oko 24 posto). Alternativne klase imovine, koje u fondovima razvijenijih tržišta dobivaju na važnosti te već nerijetko čine i više od dvadesetak posto portfelja, kod nas su još uvijek zastupljene tek u tragovima.
I u Hrvatskoj se zadnjih godina ide prema diverzifikaciji porftelja, a u smislu alternativnih klasa imovine novac se skreće mahom prema private equityju, ali predsjednik Uprave mirovinskog fonda Erste Plavi Petar Vlaić navodi kao primjer i ulaganja u obnovljive izvore energije. Posljednjih se godina, kaže, smanjuju ulaganja u obveznice, jer su kamate niske. Iako OMF-ovi u svojim portfeljima još imaju značajne
U ALTERNATIVNIM KLASAMA IMOVINE VIDIMO POTENCIJAL I TU BISMO MOGLI BITI VELIKI ULAGAČI KAO, UOSTALOM, I U DRŽAVNIM PROJEKTIMA, KAŽE PETAR VLAIĆ
pozicije obveznica izdanih u vrijeme izdašnijih kamata, upravljački se ide u smjeru povećanja ulaganja u domaće i strane dionice, a istodobno se gledaju prilike i za ulaganje u alternativne klase imovine.
“Tu vidimo potencijal i tu bismo mogli biti veliki ulagači”, kaže Vlaić napominjući kako se kod private equityija i OIE radi o projektima u privatnom sektoru, a i znatno veći potencijal postoji u državom sektoru, počevši od infrastrukture pa nadalje.
Nekretnine, privatizacije...
U redovima mirovinaca mišljenja su da bi država u tom području mogla napraviti puno više.
U fokusu su im i ulaganja u nekretnine, jer preferiraju investicije na dolji rok, koje nisu prerizične i daju određen prinos. Zato priželjkuju i državne projekte vezane uz zračne luke, Croatia Airlines, HEP, ACI, Pošta, kao i daljnje privatizacije poduzeća općenito. ❖