Ove godine razni poticaji 800 mil. eura, a BDV pada
Očekivalo bi se da uz visoke potpore sektor ima bolje rezultate
To je, međutim, samo manji dio priče o slabim dosezima razine hrvatske poljoprivredne proizvodnje, pa i investicija u tom sektoru. O tome dosta govore i činjenice vezane uz izdvajanja za razne vrste poticaja za poljoprivredu.
Izravna plaćanja
Primjerice, za poljoprivredne potpore – izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja te druge tržišne mjere i “de minimis” potpore kod nas su u proteklim godinama izdvojena značajna sredstava koja su iz godine u godinu rasla približivši se najviše odobrenom limitu iz Ugovora o pristupanju. S tim u vezi Blažić podsjeća da je 2017. izdvojeno 609 milijuna eura, lani 750, a ove godine 800 milijuna eura. Nadalje, za 2020. je planirano 838 milijuna eura, a za 2021. i 2022. računa se da će godišnja izdvajanja biti na razini 840 milijuna eura.
To su, istina, ukupna izdvajanja koja najvećim dijelom ipak nisu namjenjena za investicije nago se puno izdvaja za potpore koje se odobravaju po hektaru i služe kao nadopuna dohotku proizvođača, te za ekološke mjere i potpore za razvoj ruralnih prostora.
Ipak, neovisno o namjeni, evidentno se radi o golemim višegodišnjim izdvajanjima uz koja bi se očekivala ukupno bolja slika stanja poljoprivrede nego što sugerira i današnjih 3,3 posto udjela te djelatnosti (kategorija Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV) hrvatskog gospodarstva. Kako bilo, potpuno je jasno da, obzirom na skromnu domaću proizvodnju, uvozimo iz zemalja koje imaju jaku poljoprivrednu proizvodnju i kojima je interes plasirati svoje robe na mnogobrojna tržišta pa i hrvatsko. Kako bi se takvom uvozu mogli oduprijeti, nužno nam je kontinuirano jačanje vlastite proizvodnje, prvenstveno podizanjem konkurentne sposobnosti naših poljoprivrednih proizvođača. Kako bilo, prema prvoj procjeni DZSa o realnom dohotku u poljoprivredi za 2019. predviđa se pad BDVa poljoprivrede od 5,5 posto, nešto manje od toga očekivani je pad realnog dohotka (4,9%), dok se ovogodišnji output odnosno ukupnu vrijednost poljoprivredne djelatnosti procjenjuje na 16,8 milijardi kuna, odnosno “minus” od oko 2,5 posto u odnosu na lani.
Varljive procjene
U DZSu doduše, ističu, prve procjene često značajno odstupaju od finalnog obračuna kategorija ekonomskih računa poljoprivrede(prema preliminarnoj procjeni, na 16,87 milijardi).
Stručnjaci smatraju da bi ratarska proizvodnja mogla imati blagi rast, ali u stočarstvu i povrtlarstvu realno je očekivati pad proizvodnje. To pak samo potencira i problem nepovoljne strukture naše poljoprivrede. ❖
PREMA PRVOJ PROCJENI DZS-A O REALNOM DOHOTKU U AGRARU ZA 2019. PREDVIĐA SE PAD BDV-A POLJOPRIVREDE OD 5,5 POSTO