Uspjeh u tranziciji? Hrvatska tek 41. po prosperitetu od 149 zemalja
Životni uvjeti bolji, ali veće plaće i zaposlenost ne prati veće zadovoljstvo ljudi
Građani Hrvatske osjetno ispod stanovnika Austrije i Slovenije, koji su 15. i 18. po izvješću Erstea i Legatuma
Je li Hrvatska uspjela u tranziciji? Tri desetljeća nakon pada Željezne zavjese makroekonomske brojke ilustriraju priču o uspjehu regije srednje i istočne Europe, no druga je slika gleda li se kvaliteta života građana koji u njoj žive. Hrvatska je 41. na ljestvici 149 zemalja svijeta po prosperitetu koji mjeri materijalno bogatstvo, ali i društvene dobrobiti pa bi se upravo u indeks prosperiteta dijelom mogli naći razlozi za val iseljavanja iz Hrvatske.
Kad bi cijela regija bila jedna zemlja, zauzela bi 38. mjesto po prosperitetu; daleko ispod, primjerice, Austrije (15.) ili susjedne Slovenije (18.), rezultati su trećeg po redu Izvješća o prosperitetu CEE regije koji je Erste banka izradila s thinktankom Legatum. Iako su se životni uvjeti nedvojbeno poboljšali, uz rast plaća i zaposlenosti, nije ih popratilo povećanje zadovoljstva ljudi standardom života.
Ugodno živi 15% građana
Troškovi života nadmašili su rast prihoda, u nekim zemljama i ekstremno. Cijene roba i usluga u CEE regiji porasle su u zadnjih sedam godina između 98% (Mađarska) i 257% (u Rumunjskoj), a prosjek EU iznosi 36% pa je tek 15% građana izjavilo da živi ugodno sa sadašnjim prihodima.
Indeks mjeri devet područja, a premda je u konačnici Hrvatska 41. po prosperitetu, više nego dvostruko lošijim područjima ocijenjeni su poslovno okruženje (104.) i društveni kapital, odnosno povjerenje u institucije (109.), područja gdje reforme stoje. Lošije ocjene su dobile ekonomska kvaliteta, upravljanje i zdravstvo, dok su osobne slobode, sigurnost, obrazovanje i prirodni okoliš bolji od prosjeka.
Nužna snažna rasterećenja
Inače, i u Ersteu očekuju usporavanje rasta BDPa iduće godine na 2,5% s ovogodišnjih 3%. Kao i dosad, glavni generator rasta ostaju osobna potrošnja i investicije, a upravo bi ulaganja mogla dijelom kompenzirati usporavanje izvoza zbog nepovoljnog okruženja.
“Rast Hrvatske i dalje preslab, no kako BDP raste brže od većine europskih zemalja određeni trend konvergencije postoji”, kazao je predsjednik Uprave banke Christoph Schöfböck na božićnom druženju s novinarima poručujući da je nužno snažno rasterećenje gospodarstva. ❖
RAST HRVATSKE I DALJE PRESLAB, NO TREND KONVERGENCIJE POSTOJI