Labin jedini u Istri ne ovisi samo o turizmu
Nekad rudarska meka danas ima druge resurse
U 4 godine broj zaposlenih raste za 25%, u zoni Vinež je više od 700 radnika, tamo su pogoni velikih tvrtki iz Italije
Puna četiri stoljeća istarski Labin je živio gotovo isključivo od rudarenja. U nekim je godinama znalo biti iskopano i više od milijun tona ugljena, a onda je priča s vađenjem ugljena došla kraju. Do kraja 20. stoljeća ugašeni su svi rudarski pogoni osim jame Tupljak, potom 1999. i ona. Počela je višegodišnja kriza u lokalnom gospodarstvu, a potom se Labin okrenuo prema malom i srednjem poduzetništvu, te otvaranju gospodarskih zona. Formula se pokazala uspješnom, stopa nezaposlenosti pala je na svega 2,6%, a Labin, čiji građani preko interneta sudjeluju u izradi proračuna, uvrstio se među 15 vodećih hrvatskih gradova po kvaliteti života. Danas prednjači po energetskoj obnovi, brizi o djeci i umirovljenicima.
Visoko sofisticirano
“U kategoriji gradova srednje veličine proglašeni smo najboljim mjestom za život. U zadnje četiri godine raste nam broj zaposlenih za 25%, iako to nažalost ne osjetimo previše u proračunu zbog poreznih reformi”, govori nam gradonačelnik Valter Glavičić, na toj funkciji od lokalnih izbora 2017.
Ovih se dana o Labinu pisalo zbog obnove 32 metra visokog čeličnog šohta (rudarskog tornja) na čijem je vrhu natpis Tito, projekta financiranog sa 2,4 milijuna kuna iz fondova EU, u okviru programa očuvanja rudarske baštine. “Europa jako puno daje za očuvanje industrijske baštine i vjerujem da ćemo i za naš projekt Podzemni grad izvući oko 2,5 milijuna eura”, kaže gradonačelnik. No, Labin nije okrenut nostalgičnom turizmu, već visoko sofisticiranoj proizvodnji.
“Stari Labin je lijepi, gospodski mletački grad, danas jedini u Istri nije ovisan samo o turizmu, jer nam 50% gradskih prihoda stiže iz proizvodnje”, govori Glavičić. Poslovna zona u Vinežu, otvorena 2005., zapošljava više od 700 ljudi i ove je godine osvojila treće mjesto među zonama u Hrvatskoj. Tu je isprva na najvećoj parceli proizvodni pogon sagradio talijanski Benetton i postao jedan od najznačajnijih istarskih izvoznika. Benetton je 2015. preselio pogon u Slavoniju, ali Vinež nije ostao bez zvučnih imena, tu rade tvrtke čiji su kupci Coca-Cola i Lavazza, tako da je Labin i dalje drugi najveći izvoznik u Istri.
Na upražnjeno mjesto Benettona došla je tvrtka Carel Adriatic Labin, koji proizvodi komponente elektroničkih i električnih proizvoda, a njihov istarski pogon postao je glavni centar proizvodnje za istočnu Europu. Priča se lančano nastavila, Carel Adriatic je dogovorio da i njihov partner Euro newpack Alba otvori pogon u Labinu, kako bi smanjili troškove dostave potrebnih komponenti, a potom je u Vinež 2018. došla i treća talijanska tvrtka, Bibetech. Iz Italije je i MCZ, proizvođač peći na pelete. Labinska podružnica te tvrtke je dvije godine zaredom proglašena najboljim malim izvoznikom u Hrvatskoj, a izvozi u 40ak zemalja.
Za Lamborghini i Ferrari
Napokon, tu je i lokalni Danieli Systec, softveraš koji se ubraja među desetak najvećih u Hrvatskoj i zapošljava 50 ljudi. U Vinežu se grade još dvije tvornice, za par mjeseci će svoje pogone otvoriti Novation Tech koji proizvodi dijelove od karbonskih vlakana za Lamborghini i Ferrari. Zemljište u Vinežu je opremljeno komunalnom i informatičkokomunikacijskom infrastrukturom, a komunalni doprinos smanjen je za 60%. Zona se više nema gdje širiti, pa su gradske vlasti odlučile otvoriti novu, Ripenda Verbanci. U brizi za industriju ipak nije zapostavljen turizam. Valamar Riviera uložila je desetke milijuna eura u obnovu svojih pet hotela u Rapcu, od kojih jedan radi cijelu godinu. U tim je hotelima zaposleno 400 ljudi, a za njihov smještaj izgrađena je Valamar kuća, s odlikama hotela. “Očekujem da će do kraja 2021. u Valamarovim hotelima biti zaposleno do tisuću ljudi”, kaže Glavičić, koji je predložio Talijanima da i oni izgrade zgrade za smještaj svojih radnika. ❖