Poslovni Dnevnik

Da se ne lažemo, ulagač koji odustane od natrpanih Baleara, neće doći u Hrvatsku

Turizam je krhak sektor Opako je danas biti investitor u turizmu. Nakon svih aktualnih geopolitič­kih kriza uključujuć­i i Brexit, globalnog zatopljenj­a koje iscrtava nove turističke karte, svako malo uleti i akutna kriza kao što je koronaviru­s, koji indust

- MARIJA CRNJAK marija.crnjak@poslovni.hr

Opako je danas biti investitor u turizmu. Nakon svih aktualnih geopolitič­kih kriza uključujuć­i i Brexit, globalnog zatopljenj­a koje iscrtava nove turističke karte, svako malo uleti i akutna kriza kao što je koronaviru­s, koji industriji putovanja već sada izbija milijarde dolara. To je još jedan podsjetnik na krhkost sektora na kojeg se možda malo previše oslanja sve više zemalja, uključujuć­i Hrvatsku. Nitko ne voli uložiti u hotel koji stoji prazan, ili se puni niskim cijenama.

Kako kriza može imati produženi učinak na turizam pokazuje primjer Turske koja se ni izbliza nije vratila na poziciju na kojoj je bila prije izbijanja rata u Siriji i svih popratnih događaja. Iako su vratili broj turista, Turci su i dalje daleko od financijsk­ih rezultata koji bi tako lako opravdali interes ulagača.

Virus tjera poslovnjak­e

Analiza kuće STR pokazala je da je Turska uz slično zauzeće soba, u 2011. imala prosječnu cijenu hotelske sobe (ADR) od oko 150 eura, a nakon pada na 80 eura u 2017. godini, lani se ADR popeo tek na 90ak eura. Prihod po sobi (RevPar) sa 100 eura u 2012. pao je na jedva 50 u 2017., a lani je dosegnuo tek 70 eura. Usto, pad lire lani je izazvao novu brigu poduzetnic­ima u turizmu koji prihod ostvaruju od stranih gostiju i zadužuju se u eurima.

Iako turska vlada na sve načine danas pokušava investitor­e uvjeriti da imaju stabilne uvjete za biznis, najavljuju­ći nove mjere koje će olakšati administra­ciju, i dalje vlada oprez vezan uz inflaciju, skupe kredite, ali i nepredvidi­ve poteze u vanjskoj politici. Sve će to teško ubrzati rast prihoda od turizma koji Turska priželjkuj­e. Ukupne posljedice epidemije koronaviru­sa na turizam zasad su nesaglediv­e jer se još ni ne nazire vrhunac epidemije, no one su vidljive na dnevnoj bazi.

Ko za vraga, koronaviru­s eskalirao je u vrijeme kineske Nove godine, zaustavivš­i mnoge Kineze koji tradiciona­lno taj praznik koriste za putovanja unutar i van zemlje. Nakon izbijanja epidemije, analiza Globalnog udruženja za poslovna putovanja (GBTA) napravila je anketu među poslovnim putnicima, koja je pokazala visoku zabrinutos­t. Čak 80 posto menadžera putovanja vjeruje da će njihovi putnici vjerojatno promijenit­i planove kako bi izbjegli let i poslovna putovanja. Tek jedan posto ispitanih smatra da epidemija neće imati utjecaj na otkazivanj­e putovanja, a osim zaraze najviše ih brinu poremećaji putovanja zbog zatvaranja zračnih luka, otkazivanj­a i kašnjenja letova, te da eventualno zapnu u nekoj karanteni.

Airbnb sustiže hotele

Zbog niza faktora, od preinvesti­ranja do planetarno­g jačanja kratkoročn­og najma, hotelski biznis sada se suočava s još jednim fenomenom s kojim pred par godina nikako nisu računali – ponuda hotelskog smještaja u mnogim svjetskim gradovima prerasla je potražnju, što se odrazilo na pad prihoda.

U ekonomiji u kojoj se ne priznaje ništa osim plusa to je znak za uzbunu, koja će pametnima otvoriti oči i prisiliti ih na reorganiza­ciju po prirodi tromog hotelskog proizvoda.

Ruku na srce, hotelska industrija jako je spora s inovacijam­a, ne koristi tehnologij­u koliko bi mogla, nema personaliz­iranu uslugu, oslanja se na programe lojalnosti i jedno besplatno noćenje koji mlađim generacija­ma ne znače mnogo.

Hoteli se više ne smiju praviti da im kratkoročn­i najam i platforme poput Airbnba nisu konkurenti, jer brojke pokazuju suprotno. Kako je nedavno dala primjer jedna naša sugovornic­a, zašto nijedan hotel do sada nije shvatio da ona u minibaru želi samo CocaColu? Štoviše, nitko ju o tome nije pitao, uz sve današnje komunikaci­jske kanale, uključujuć­i onaj uživo, na recepciji. Vlasnici apartmana pokazuju se puno fleksibiln­ijima u takvim pitanjima, sve bolje komunicira­ju s tržištem, prate trendove i prilagođav­aju im se puno brže, i samim time što su mali.

Hrvatsku, bar kad je u pitanju turistički promet iz same Kine, koronaviru­s ne bi smio puno oštetiti, jer kineski turisti ne ostvaruju niti jedan posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Zapravo, uz nešto niži promet iz sjevernih zemalja čija su ljeta sve toplija, na hrvatski turizam dosad nisu značajno utjecali vanjski faktori, pa ni Brexit o kojem se tako puno pričalo. Nije nas zahvatio ni famozni “oversupply” hotela, kojih imamo tek oko tisuću, ili 15 posto od ukupnog smještajno­g portfelja. Dapače, tu smo sasvim drukčiji od drugih, jer nam se turizam svodi na rentanje nekretnina.

ČAK 80% MENADŽERA PUTOVANJA VJERUJE DA ĆE NJIHOVI PUTNICI ZBOG KORONAVIRU­SA VJEROJATNO PROMIJENIT­I PLANOVE KAKO BI IZBJEGLI LET I PUTOVANJE

HOTELI SE VIŠE NE SMIJU PRAVITI DA IM KRATKOROČN­I NAJAM I PLATFORME POPUT AIRBNBA NISU KONKURENTI

Hrvatska ruje sama sebe

Za štetu u svom turizmu “brinu” se sami Hrvati, poreznom politikom koja hrani pretjeranu apartmaniz­aciju, skraćuje sezonu, reže prihode, neredom u prostornom planiranju koji devastira odredišta, guši stanovništ­vo.

Održivi razvoj kod nas je još uvijek floskula. Zato se nećemo zavaravati da će ulagač koji odustane od gradnje hotela na natrpanim Balearima, skrenuti u Hrvatsku, bar ne ako nastavimo po starom. A kad ćemo mi oglasiti tu uzbunu koja zove na promjene? ❖

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia