Već ove godine javni dug doseže 90% BDP-a, kreditni rejting pada
Nismo čuli procjene koliko se s podebljanim travanjskim paketom mjera pomoći povećavaju bruto potrebe financiranja države
Veći iznos potpora za spas gospodarstvu nosi i rizike, svjesni su u Vladi
Kao što su nakon ožujskog paketa jednoglasno izražavali nezadovoljstvo, tako je dopunski travanjski paket Vladine pomoći gospodarstvu naišao na opće odobravanje poduzetnika. Jer, praktično sve njihove glavne zahtjeve Vlada je prihvatila – od pitanja otpisa (a ne samo odgoda) pri plaćanju poreza i doprinosa pa do povećanja iznosa (su)financiranja plaća za radnike kod poslodavaca kojima su zbog koronavirusa ugrožena radna mjesta i, konačno, proširenja naplate PDVa tek po naplati faktura na većinu poduzetnika.
Travanjski paket uključuje i niz drugih mjera manjeg intenziteta (za turizam, poljoprivedu, predaje financijskih izvješća isl.). Dio su i napuci vezani uz ograničenja potrošnje proračunskih i izvanproračunskih korisika te javnih/državnih poduzeća, kao i najava otvaranja razgovora sa socijalnim partnerima o pitanju plaća i pojedinih prava zaposlenih u javnom sektoru. Prema procjenama Vlade paket mjera pomoći gospodarstvu s drugim je krugom znatno “otežao”. Procjene su da će u samo tri mjeseca državni proračun stajati oko 45 milijardi kuna ili nešto više od 11 posto BDPa.
S jedne strane dio ekonomista, među kojima i Josip Budimir, osim pozitivnog komentara u cjelini, smatra da je šteta što se “zbog robovanja birokratskom pristupu išlo na selektivan pristup” pa različit tretman u pogledu poreznih mjera ima netko kome je priho pao 49 i onaj s padom od 50%. No, neki ekonomisti koji smatraju da je Vlada fiskalne kapacitete malo previše podredila političkim ciljevima u izbornoj godini, upozoravaju, uz ostalo, na manevre kojima bi mogli pribjegavati mnogi poduzetnici ne bi li ostvarili pravo na otpis, državno sufinanciranje plaća ili općenito povoljniji tretman. Vlada je zbog mjera u borbi s koronakrizom izmijenila i Zakon o izvršavanju državnog proračuna, čime je skinula ograničenje po računu financiranja kojim je za 2020. bilo predviđeno zaduženje za 27 milijardi kuna. No, nismo čuli procjene koliko se s podebljanim paketom mjera povećavaju bruto potrebe financiranja države i ima li se plan kako će se one namiriti te koliko bi barem uz postojeći tromjesečni paket pomoći mogla porasti razina javnog duga. Premda su trenutačno procjene nezahvalne, među ekonomskim stručnjacima već se barata s porastom bruto potreba financiranja u 2020. od blizu deset milijardi eura te okretanju putanje javnog duga iznad 80, odnosno prema 90 posto BDPa već ove godine. Ministar financija Zdravko Marić nesumnjivo je svjestan rizika, kao što je sigurno registrirao i pogoršanje izgleda kreditnog rejtinga s pozitivnih na stabilne (na BBB ocjeni) kojim se već jučer oglasila rejting agencija Fitch. Ne bez razloga je i prilikom predstavljanja mjera poduzetnicima poručio kako su te mjere i izraz povjerenja te da očekuje da će i oni odgovoriti na isti način i solidarno. ❖