Ministarstvo financija za lipanj sprema novu euroobveznicu
Pune ruke posla U očekivanju novih mjera Europske komisije Hrvatska se ipak odlučila prvo zadužiti na inozemnom tržištu
Za novo zaduženje Vlada je savjetnički angažirala Deutsche Bank, JP Morgan, Barclays i Intesa/PBZ. Iznos zaduženja još nije precizno definiran
Uz prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira Europska komisija jučer je na sjednici Europskog parlamenta predstavila i instrument za oporavak gospodarstva EU od koronakrize. Sedmogodišnji proračun (2021.-2027.) trebao bi iznositi 1100 milijardi eura, dok bi fond za oporavak kao drugi dio paketa trebao težiti 750 milijardi eura, a financirao bi se zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Prema prijedlogu EK, u okviru fonda za oporavak 500 milijardi eura bila bi bespovratna pomoć najteže pogođenim članicama i sektorima, a 250 bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Koliko će od tih sredstava i kada biti na raspolaganju Hrvatskoj, zasad je teško govoriti. U smislu dostupnosti čini se da je najbliže na horizontu tzv. SURE program kao dio sigurnosne mreže usmjeren na zaštitu radnika i radnih mjesta. No, Ministarstvo financija u svakom slučaju ima “pune ruke posla” na namirivanju potreba financiranja, jer je raskorak tekućih prihoda i rashoda i dalje velik, a za mjesec i pol slijedi i veliko dospijeće obvezničkog inoduga po euroobveznici iz 2010. Još prilikom operacije domaćeg zaduživanja za proračunske potrebe u svibnju, kad je HNB otkupom državnih obveznica oslobodio likvidnost za upis 11 milijardi kuna 7-godišnjih obveznica, najavljivalo se da krajem ovog odnosno početkom idućeg mjeseca slijedi slična runda domaćeg zaduženja. Međutim, prema svemu sudeći, najprije će se izaći na inozemno tržište. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, na novoj euroobveznici se već uvelike radi, a za tu je operaciju Ministastvo financija savjetnički angažiralo Deutsche Bank, JP Morgan, Barclays i Intesa/PBZ.
Nakon poprilično konfuznog istupa ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića u utorak nakon objave tjednika Nacional da već dvije godine postoji Memorandum o razumijevanju između Ine i Janafa o transportu nafte s hrvatskih naftnih polja na preradu u Mađarsku, jučer je ministar pojasnio svoj stav o toj temi. Ćorić je izjavio da Memorandum ne ugrožava hrvatske državne interese, a program transformacije sisačke rafinerije ocijenio je odličnim. “Držim da je riječ o dokumentu koji ne da ne ugrožava interese Republike Hrvatske kao suvlasnika jedne i druge kompanije, već zapravo maksimizira njihov poslovni rezultat. Iskorištenost kapaciteta riječke rafinerije na godišnjoj razini kreće se od 70 do 80 posto, a sisačke između 20 i 30 posto, što u pravilu znači da tijekom godine ima faze kada radi i kada se gasi. Imajući na umu činjenicu da je rafinerijski biznis u posljednjih 10-ak godina na razini Europe prošao kroz restrukturiranje, pri čemu su ugašene 24 rafinerije na području Europe, te s druge strane da osim naše dvije rafinerije imate rafineriju u Mađarskoj, u Bosanskom Brodu, u Pančevu, koje opskrbljuju ta tržišta jer su im bliža i u tom kontekstu prihvatljivija, Ina je donijela poslovnu odluku da svoj rafinerijski biznis koncentrira prije svega na području Rijeke”, kazao je Ćorić te podsjetio da je da Ina sredinom prosinca lani donijela konačnu investicijsku odluku o četiri milijarde kuna teškom projektu obrade teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, a početak rada tog postrojenja očekuje se u 2023. Ministar je i pojasnio da sisačka rafinerija, po podacima Ine, kreira gubitak od 200 do 250 milijuna kuna na godišnjoj razini, a da je prema Memorandumu riječ o 600tinjak tisuća tona nafte koja se transportira i prerađuje u Mađarskoj. Ćorić je u svojem konfuznom nastupu u utorak, isprovociran detaljnim pitanjima novinara u spornom Memorandumu, dao naslutiti da Vlada možda prati i privatnu komunikaciju novinara. No, jučer prijepodne ministar, u nastupu u emisiji na televiziji N1, inače s čijim novinarom se i dan ranije sukobio, ostao dosljedan svom stavu da ne otkriva otkud mu saznanja o dopisivanju nekolicine novinara u privatnoj grupi na društvenoj mreži. “Kao što se vi novinari često pozivate na ‘visoki izvor’ u Vladi, ministarstvu ili nekoj instituciji i tvrtki, tako ću i ja reći da sam informaciju doznao od visokog novinarskog izvora”, kazao je ministar Ćorić. Ipak, pokušao se ispričati za svoj sukob s novinarima riječima da je reagirao kao čovjek, a ne kao ministar.