Tajming domaćeg zaduženja ovisit će o ishodu ino operacije i koroni
Tržište obveznica Rumunjska je izdala 10-godišnju euroobveznicu od 2 milijarde eura uz kupon od 3,62%, što predstavlja premiju od čak oko četiri postotna boda u odnosu na prinose na njemački dug usporedive ročnosti
Plan je da se izdanje realizira za oko dva tjedna, odnosno u drugom lipanjskom tjednu, a u pogledu ročnosti zasad se računa da bi izdanje moglo biti na deset odnosno 11 godina. O iznosu izdanja zasad je teško govoriti. Na njega će nesumnjivo utjecati i situacija na financijskom tržištu. No, svojevrsni je orijentir i činjenica da 14. srpnja na naplatu stiže desetogodišnja euroobveznica vrijedna 1,25 milijardi dolara (s ugovorenim valutnim swapom) koju treba refinancirati, a zasigurno je intencija da se tim izlaskom na tržište prikupi i nešto novca povrh toga, za financiranje deficita. Trenutne cijene na sekundarnom tržištu na desetogodišnji hrvatski dug po euroobveznicama impliciraju tražene prinose na razini oko 2 posto. No, neki noviji europski primjeri pokazuju da stanje cijena odnosno prinosa na tržištu obveznica nije najpouzdaniji signal za cijenu novog zaduživanja. Drugim riječima, ono u nekim slučajevima (pogotovo kod zemalja izvan eurozone) uključuje nemalu premiju u odnosu na pokazatelje sekundarnog tržišta. Tako je, primjerice, Rumunjska početkom prošlog tjedna izdala 10-godišnju euroobveznicu od dvije milijarde eura uz kamatu (kupon) od 3,62 posto, što predstavlja premiju od čak oko četiri postotna boda u odnosu na prinose na njemački dug usporedive ročnosti. Koji dan prije Rumunjske na međunarodno tržište izašla je i Srbija. Izdanje je zaključila na iznos od dvije milijarde eura i rok od sedam godina, a cijeni je pripomogla gotovo dva i pol puta veća potražnja investitora kroz predbilježbe. Na kraju je kupon na to izdanje utvrđen na 3,12 posto. Na 10godišnji dug Srbije, čija razina javnog duga je oko 60 posto BDPa, trenutno se prinosi na tržištu kreću oko 3,35 posto. Kako bilo, Hrvatska će za oko dva tjedna testirati raspoloženje međunarodnih investitora. O ishodu te operacije, kao i o daljnjem ravoju situacije vezane uz koronavirus i njegove posljedice na gospodarstvo, ovisit će vjerojatno i tajming pomaknute runde domaćeg zaduženja. Raskorak proračunskih prihoda i obveza plaćanja zasad je prilično velik. Već idući tjedan kreću isplate lipanjskih potpora za plaće (za svibanj), a ovaj je mjesec u pogledu naplate PDVa kao najizdašnijeg poreza za državne financijaše najizazovniji, jer je cijeli travanj bio u znaku lockdowna, a Vlada je usto kroz paket mjer omogućila i plaćanje tek po naplati fakture. Pored toga, snažan pečat korone imaju i ostale prihodne stavke proračuna jer se u okviru pomoći gospodarstvu masovno koriste i privremene mjere odgode i/li oprosta za porezna davanja. Kao što se već sada za neke od mjera Vlade najavljuju produljenja incijalno predviđenog razdoblja primjene , tako mnogi smatraju da je do kraja godine izvjestan još jedan rebalans proračuna, pa i pratećeg računa financiranja. Podsjetimo, rebalansom je za ovu planiran deficit od 25,3 milijarde kuna, dok je originalnim planom bilo predviđeno samo 2,1 milijardu. Zbog toga je, među ostalim, korigiran i plan zaduživanja.