Izdašan plan postat će stvarnost odobre li ga najštedljivije članice
Europski korona ‘štit’ Neke države već su pokazivale rezerve pa su pred Komisijom ne baš laki pregovori
Premijer Plenković ipak vjeruje u povoljan ishod i kaže kako plan u Hrvatsku donosi alokaciju od 10,013 milijardi eura u četiri godine
Prijedlog velikog plana oporavka koji je ove srijede iznijela Europska komisija mnogi su već ocijenili revolucionarnim, a prema predstavljenom dokumentu nazvanom Next Generation EU i teškom ukupno 750 milijardi eura Hrvatska bi trebala biti, gledano u odnosu na BDP, i ponajveći dobitnik. Najviše novca iz tog fonda namijenjeno je, naime, članicama koje su najpogođeni
je koronakrizom, odnosno onima kod kojih se očekuje najveći pad BDP-a i rast nezaposlenosti, a Hrvatska je, prema aktualnim prognozama EK, po oba kriterija ove godine pri vrhu.
Veći pad BDPa od za nas prognoziranih 9,1 posto, očekuje se samo u Grčkoj (9,7%), Italiji (9,5%) i Španjolskoj (9,4%), a za malo članica se predviđa i veći rast stope nezaposlenosti, koja bi prema EK s lanjskih 6,6 posto ove godine trebala premašiti 10 posto. Za Italiju i Španjolsku u fondu za oporavak predviđa se alokacija od po 80 milijardi eura, za Grčku 20, a premda bi u nekoliko narednih godina, počevši od iduće, Hrvatska trebala računati na 10 milijardi eura, u odnosu na naš BDP to je gotovo 20 posto, što je više nego kod spomenute trojke. Osim što će europski novac trebati znati iskoristiti, nulta pretpostavka za Komisijin plan oporavka je da se sve države članice slože s prijedlogom. Kako su neke tzv. neto davateljice, ponajprije tzv. štedljiva četvorka (Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska) već pokazivale rezerve prema dominantno (2/3) bespovratnoj komponenti fonda, pred Komisijom su vjerojatno ne baš laki pregovori. Iz Austrije su tako već poručili kako prijedlog novog instrumenta smatraju početnom točkom za pregovore. “Postoje zemlje koje to moraju i platiti. Stoga, iz odgovornosti prema poreznim obveznicima, jasno kažemo da se zalažemo za kredite”, poručio je austrijski kancelar Sebastian Kurz Premijer Andrej Plenković vjeruje ipak u povoljan ishod tih pregovora. “Ovaj izrazito izdašan dokument u Hrvatsku donosi alokaciju od 10,013 milijardi eura u četiri godine”, precizirao je na jučerašnjoj sjednici Vlade, dodajući kako se od toga 7,36 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva, a preostalih 2,65 mlrd. eura (gotovo 20 mlrd. kuna) na mogućnost povoljnih zajmova.