Poduzetnici već strahuju hoće li se novac uložiti pravedno i u prave projekte
Rastu apetiti Kod mnogih će golemi europski fond za oporavak i prije usvajanja prijedloga EK biti argument za veće zahtjeve u pogledu aktualnih mjera Vlade
Sve to je povrh onoga što će ići kroz višegodišnji financijski okvir, odnosno sedmogodišnji proračun EU”, naglasio je premijer. Dodao je i kako će, prema informacijama koje Vlada ima u konzultacijama s Komisijom, i novi prijedlog VFOa (za 20212027.) za Hrvatsku biti znatno bolji od onoga koji je bio na stolu u veljači, tj. imat ćemo na raspolaganju znatno više sredstava nego u razdoblju 2014. do 2020. “Nitko nam ne može pomoći kao EU, to pokazuje kolika je njena važnost”, zaključio je, a nije propustio naglasiti u svemu i ulogu Vlade odnosno hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, te “visok ugled koji Hrvatska uživa kod financijskih institucija i EU”. Iako, dakle, novi instrument za oporavak koji je Komisija nazvala Next Generation EU tek treba dobiti zeleno svjetlo, kao i višegodišnji proračun (VFO) koji je prema novom prijedlogu težak 1100 milijardi eura, i u redovima domaćih poduzetnika nadaju se najboljem. Kod mnogih će golemi europski fond za oporavak i prije usvajanja prijedloga EK biti argument za veće apetite i u pogledu aktualnih mjera Vlade. Iz Udruge Glas poduzetnika tako su već jučer apelirali na “nužnost transparentnog korištenja novca koji će Hrvatska, najvjerojatnije, dobiti od EU za spas gospodarstva”. Smatraju da je ovo “prilika za podizanje konkurentnog gospodarstva i prilika za Hrvatsku 2.0 koja se nikako ne smije prokockati zbog osobnih ili stranačkih interesa!”. Budu li ta značajna sredstva mudro upotrebljena, ona mogu učiniti veliku razliku u brzini oporavka hrvatskog gospodarstva. “Na korištenje sredstava EK neće imati mnogo utjecaja, nego će nacionalne vlade same predlagati projekte za investiranje. UGP će se boriti da novac bude iskorišten transparentno i pravedno te da rezultat bude pokrenuto i konkurentno gospodarstvo, poručio je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika. Njihovi članovi potvrdili su već poslovičnu sumnjičavost. U blicanketi većina ih je rekla kako se boji se da će novac, ako i kada ga dobijemo, biti korišten na krpanje minusa u proračunu i ubacivanje u javni sektor, a četvrtina ih je izrazila i bojazan da će sredstva otići politički podobnima preko raznih projekata, osmišljenih samo za njih. “Iako je još nejasno koji će biti mehanizmi raspodjele i kontrole, svakako je dobar trenutak za ukazati na potencijalne probleme u tim procesima. Ono što nas ohrabruje jest to da su ideje vodilje za korištenje sredstava, postavljene od EU, usklađene sa zahtjevima udruge Glas poduzetnika. Sredstva bi se trebala koristiti za održivi razvoj i zaštitu okoliša te digitalizaciju gospodarstva. EU će kao i UGP poticati na reforme, ali posljednja riječ će biti na Vladi”, ističe vodstvo UGPa. Inače, Hrvatska je dosad u pogledu fondova EU ostvarila solidan rezultat ugovaranja, ali provedba na terenu malo kaska, iako se i tu stvari popravljaju. Za kohezijske fondove (ERDF operativni plan Konkurentnost i Kohezija) stopa ugovorenosti EU fondova potkraj travnja bila je 98% (dodijeljeno projektima), a 30% je bilo plaćeno korisnicima (znaci pravilno potrošeno i ovjereno). Za operativni program Ljudski resursi zadnji dostupni podaci su za kraj 2019., a kažu da je ugovorenost na 73 posto, a plaćeno je 28 posto.