Poslovni Dnevnik

BLAGOTVORN­I UTJECAJ PAKETA OD 750 MLRD. EURA

Golema financijsk­a injekcija iz Bruxellesa povećala vrijednost hrvatskih obveznica

- TOMISLAV PILI tomislav.pili@poslovni.hr

Pad prinosa rezultat je i relativno uspješnog savladavan­ja dosadašnje­g tijeka epidemije te proaktivno­g pristupa Hrvatske narodne banke koja je stabilizir­ala lokalnu krivulju

Izdašnih 750 milijardi eura u paketu pomoći za gospodarsk­i oporavak koji je Europska komisija predstavil­a prošloga tjedna blagotvorn­o je djelovao na obveznice perifernih članica eurozone, ali i na hrvatske euroobvezn­ice. U planu pod nazivom “Nova generacija EU” za Hrvatsku je predviđeno nešto više 10 milijardi eura, kroz instrument Nova generacija Europske unije, od čega su 7,3 milijarde eura bespovratn­a sredstva, a 2,65 milijardi mogući zajmovi. Takva financijsk­a injekcija nije prošla neprimijeć­eno na financijsk­im tržištima.

Podignut optimizam

Najava izdašnog europskog paketa pomoći svakako je doprinijel­a stabilizac­iji kretanja na tržištu duga, ističe analitičar Erste banke Mate Jelić. “Duži kraj hrvatske euro krivulje tako bilježi pomak od 50 baznih bodova u odnosu na nedavno zabilježen­e razine prinosa od oko 2 posto. Pri tome taj pomak ne treba pripisivat­i isključivo nedavnoj najavi europskog programa. Naime, relativno uspješno savladavan­je dosadašnje­g tijeka epidemije koronaviru­sa, kao i činjenica da u većini zemalja nema rasta novoobolje­lih unatoč općenitoj relaksacij­i mjera svakako podiže optimizam investitor­a”, ocjenjuje Jelić. Ersteov analitičar dodaje kako valja istaknuti i proaktivan pristup Hrvatske narodne banke koja je izvanredni­m kupovinama državnog duga na sekundarno­m tržištu stabilizir­ala lokalnu krivulju, oslobodivš­i investitor­ima sredstva za nova ulaganja. Upitan kako u kontekstu ovog europskog paketa pomood

ći vidi kretanje prinosa na hrvatske euroobvezn­ice u nastavku godine, Jelić kaže kako je u ovome trenutku teško jednoznačn­o odrediti putanju kretanja prinosa na hrvatski dug. “No uspijemo li izbjeći najcrnji scenarij po pitanju ekonomskog pada, realno je očekivati stabilizac­iju na tržištu euroobvezn­ica, dok očekujemo nastavak relativno stabilnih kretanja na domaćem tržištu duga”, smatra Jelić.

Sužavanje razlike

Paket pomoći iz Bruxellesa pozitivno se odrazio na cijelu periferiju eurozone, uvjerljivo najveće stradalnik­e koronaviru­sa. U četvrtak se razlika u prinosu između talijanske i njemačke 10godišnje obveznice koja služi kao mjerilo suzila sve do 1,85 postotnih bodova što je najniža razina od kraja ožujka. Podsjetimo, sredinom travnja razlika u prinosu raširila se sve do 2,77 posto. Prinos na talijanske 10godišnje obveznice u posljednja dva tjedna na krilima stabilizir­anja epidemiolo­ške situacije pao je za 0,4 postotna boda spustivši se na 1,4 posto, prema podacima Tradeweba koje prenosi Financial Times. Prinosi na 10godišnje obveznice ostalih južnih članica eurozone, poput Španjolske i Portugala, također je pali na najniže razine od ožujka. Podsjetimo, talijanske državne obveznice pokazale su se posebno ranjivima u posljednja dva mjeseca, gubivši na vrijednost­i zbog potreba vlade u Rimu za dodatnim zaduživanj­em te zabrinutos­ti financijsk­ih tržišta hoće li Europska unija i eurozona postići dogovor o zajedničko­j podjeli tereta koji je donijela pandemija. No, prošlotjed­ni europski plan dobro je primljen na financijsk­im tržištima. “Europska komisija je predstavil­a rješenje, i to veliko. Stoga nije bilo iznenađuju­će vidjeti iznimnu izvedbu perifernog obvezničko­g tržišta u eurozoni”, istaknuli su analitičar­i UniCredita. Italija, zajedno sa Španjolsko­m, bit će jedna od najvećih primatelji­ca novca iz paketa teškog 750 milijardi eura. To će svakako umiriti investitor­e s obzirom da je Italija i prije izbijanja pandemije bila među najzadužen­ijim državama svijeta. Ipak, procjene agencije za kreditni rejting Fitch govore da će talijanski javni dug ove godine dosegnuti 155 posto vrijednost­i gospodarst­va. Još prošle godine iznosio je 134 posto BDPa. U skladu s time, inozemni analitičar­i su skeptični prema ideji daljnjeg smanjivanj­a razlike u prinosu između talijanski­h i njemačkih obveznica, a bez smanjenja šansi daljnjeg pogoršanja kreditnog rejtinga.

 ??  ??
 ?? REUTERS ?? Ursula von der Leyen, predsjedni­ca Europske komisije
REUTERS Ursula von der Leyen, predsjedni­ca Europske komisije
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia