Banke vratile registar obveza po kreditima, rizici ‘lete u nebo’
Uređenost Uspostava potpuno operativnog sustava značajan iskorak u odnosu na dostupne ‘crne liste’ neplatiša
Uspostava sustava značajan iskorak u odnosu na dostupne ‘crne liste’ neplatiša
U novom registru banke će razmjenjivati informacije o obvezama klijenata radi procjene kreditne sposobnosti i upravljanja rizikom kredita
Dvije godine nakon što je ugašen zbog straha od milijunskih kazni koje propisuje europska direktiva o zaštiti podataka (GDPR), banke naposljetku vraćaju registar obveza po kreditima u punom opsegu.
Gordijski čvor kako i koje će podatke banke prikupljati i, najvažnije, po kojoj pravnoj osnovi, u konačnici je presjekao zakonodavac promjenom Zakona o kreditnim institucijama. Uspostava potpuno operativnog registra značajan je iskorak u odnosu na trenutačno dostupne “crne liste” neplatiša koja dolazi praktično u zadnji čas jer zbog korona krize neizvjesnost i rizici za poslovanje banaka lete u nebo.
Za veću ulogu države
Direktor Hrvatske udruge banka Zdenko Adrović prošlog je tjedna prokomentirao da, u smislu zaštite štednje koja im je povjerena, kreditori imaju problem neizvesnosti koja je tolika da “postojeći algoritmi nisu u mogućnosti procijeniti rizike za pojedine projekte”. U rješavanju tog problema vidi ulogu države kroz jačanje garantnih shema u kojima bi ona bila izdašnija, što bi banke potaknulo na preuzimanje većih rizika.
“Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskoga registra obveza po kreditima. Razmjena i obrada podataka klijenata u OSR sustavu temelji se na obvezi kreditnih institucija iz Zakona o kreditnim institucijama da razmjenjuju podatke koji se odnose na njihove klijente za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom te je usklađena i s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka (GDPR) te ostalim relevantnim propisima koji se odnose na zaštitu osobnih podataka”, ističu iz Udruge banaka. U novom registru banke će razmjenjivati informacije o obvezama svojih klijenata, pravnih i fizičkih osoba, radi procjene kreditne sposobnosti i radi upravljanja kreditnim rizikom. Osim postojećih, podaci će se razmjenjivati i o podmirenim (ili, na drugi način zatvorenim) novčanim obvezama klijenata. Premda će potpuno operativan registar poslužiti kao dodatan instrument procjene tizika i kreditne sposobnosti u izvanrednim uvjetima nastalima zbog epidemije, a što će bankama i regulatoru olakšati posao, njegov je ponovni rad finalno dogovoren prije nekoliko mjeseci.
Kritike izvana zbog otezanja
Prošle godine proradile su “crne liste” koje su dale uvid o neurednim platišama, ali su banke ostale slijepe na razmjere ukupne zaduženosti što se sada mijenja. Nužnost kreditnog registra nikada nije bila sporna, no koplja su se lomila oko načina kako u uvjetima GDPRa prikupljati podatke. Unatoč dvije godine koje je europska direktiva ostavila za pripremu, banke, regulator, Agencija za zaštitu osobnih podataka i Vlada su je dočekale nespremne.
Regulator je u početku bio stava da je to pitanje koje kreditne institucije trebaju izbrusiti međusobno, češljala su se različita europska rješenja, čak i formirana radna skupina za izradu zakona o kreditnim registrima, no od toga se odustalo. Izvjesno je da su vjetar u leđa rješenju potpuno novog registra dale kritike s vanjskih adresa, od Svjetske banke i MMFa, i moguće povećanje sistemskog rizika. ❖