Građevinu održavaju EU projekti, a ugrožava pad privatnih ulaganja
Prema predviđanju građevinara intenzivirat će se i udio radova na starijim zgradama zbog obnove Grada Zagreba i okolice razrušenih u potresu
Vrijednost novih narudžbi u izosu od 5,562 milijardi kuna u prvom tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. (kada je iznosila 5,013 milijardi kuna) veća je za 11%, no u odnosu na prethodno tromjesečje (listopad prosinac 2019.) pad iznosi 16%. Dio je to jučeraštalu nje objave Državnog zavoda za statistiku oko negativnog sektorskog upliva nakon zabilježenog 11,7%tnog pada obujma građevinskih radova u ožujku u odnosu na veljaču. Kako su državni statističari naveli, posljedica je to pandemije bolesti COVID19 i mjera poduzetih protiv širenja te bolesti. Ovo pokazuje kako je povećanje od 11% samo nastavak kraja prošle godine i koji je ostvaren u prva tri mjeseca 2020., a ne uspjehom u odnosu na prve kvartale ove i prethodne godine, smatra potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj. Također, kaže, kako se pretežiti iznos u prvom kvarožujka odnosio na ostale građevine (2,683 milijardi kuna, odnosno 53,5 posto) to govori kako je omjer ostao gotovo isti kao u prvom kvartalu 2019. “Dakle, u tom segmentu se nije ništa promijenilo. Pokazatelji za prvo tromjesečje još uvijek pokazuju trend nastavka rasta i ekonomskog prosperiteta iz prethodnih godina. Ozbiljnije naznake krize prouzročene pandemijom Covid 19 počele su se nazirati tek u drugoj polovici pa se u statističkim podacima za prvo tromjesečje ne manifestira stagnacija prouzročena pandemijom. Također potresi na području Zagreba imaju i imat će značajan učinak na građevinski sektor. Zaključno, možemo ustvrditi kako će se navedena struktura građevinskih radova iz prvog tromjesečja 2020. zasigurno mijenjati u narednom razdoblju. Intenzivirat će se udio radova na starijim zgradama zbog obnove Grada Zagreba i okolice”, kaže Čagalj dodajući da zbog opreza investitora te izvjesnog manjka aktivnosti u turističkom sektoru očekuje smanjenje narudžbi u novogradnji.
Također po njoj, postoji vjerojatnost kako će se smanjiti udio radova u poslovnim, skladišnim, proizvodnim i drugim nestambenim zgradama zbog opreza poslovnih subjekata s obzirom na umjereno pesimistične ekonomske prognoze Vlade RH i drugih relevantnih institucija, dok su radovi “vezani za prometnu infrastrukturu, željezničko i cestovno povezivanje, nužnost su za boljitak života u zemlji te gospodarska povezivanja s regijom i šire”. Bjelodanima se istodobno čine sve veće nepoznanice za brojne građevinare, i to najviše upravo pod pritiskom masovne pojave odustanka ili prolongata investicija. Izgleda da je to trenutačno karakteristična reakcija brojnih investitora iz privatnog sektora, za razliku od države koja nastavlja s investicijama i infrastrukturnih projekata koji idu dalje jer imaju osigurano EU financiranje. I dok se projekti za koje u banke odobrile sredstva, odlukama privatnih investitora do daljega zaustavljaju, za građevinske tvrtke to znači da ih čeka reorganizacija. Zbog restrukturiranja sukladno novoj situaciji, Uprave su već stubokom angažirane na izradi raznih scenarija. Koji će biti onaj pravi, ovisit će o konkretnoj situaciji. Svi se privikavamo na ‘novu normalnost’, ističe vlasnik Kamgrada Dragutin Kamenski čija očeradova u narednim mjesecima s obzirom na to da isti ovise o više čimbenika. Da bi radovi u visokogradnji mogli biti lošiji predznak, kaže, upućuje dinamika kojom se usvaja legislativa o kojoj izvedba građevinskih radova na obnovi zgrada izravno ovisi. Govorimo li o visokogradnji, aktivnosti sektora graditeljstva u ovoj godini uvelike će ovisiti o investicijama osiguranim za obnovu potresom porušenog Zagreba, novim investicijama. Sama dinamika izvedbe radova uvjetovana je legislativom i procedurama koje se moraju poštivati kako bi se opravdala dobivena sredstva i realnim monije