Bruxelles razmatra oporezivanje 70.000 europskih kompanija
Novi izvori prihoda Kako bi pronašla rješenje servisiranja obveza u sklopu programa oporavka od koronakrize, Europska komisija razmatra uvođenje novih izvora izravnih prihoda
Naknada za pristup jedinstvenom tržištu naplaćivala bi se tvrtkama čiji globalni godišnji prihod prelazi 750 milijuna eura
Kako bi pronašla „nove izvore prihoda“i financirala plan oporavka Europe vrijedan 750 milijardi eura, Europska komisija razmatra uvođenje naknade za pristup jedinstvenom financijskom tržištu. Taj bi namet plaćalo oko 70.000 najvećih europskih kompanija čiji godišnji globalni prihod prelazi 750 milijuna eura, pojasnio je za Financial Times europski povjerenik za proračun i upravu Johannes Hahn. Prema njegovim riječima, jedino rješenje servisiranja obveza koje će Europska komisija preuzeti u sklopu programa oporavka Europske unije od koronakrize jest uvođenje novih izvora izravnih prihoda, odnosno „vlastitih resursa“. Ti novi izvori uključivali bi i prihod od 10 milijardi eura, koliko Bruxelles računa uprihoditi od 70.000 najvećih europskih kompanija. „Ono što mi ciljamo jest da najkasnije do kraja 2027. imamo funkcionirajući, stalan pritok novih vlastitih prihoda u naš proračun“, kazao je Hahn u intervjuu za FT. Ukupno bi novi izvori prihoda trebali donositi između 15 i 20 milijardi eura godišnje.
Alternativa naplati novih prihoda bilo bi smanjenje europskog proračuna ili veće uplate zemalja članica. No, Hahn kaže kako bi manji proračun bio neprihvatljiva za glavninu članica dok istovremeno ne vidi želju kod njih za povećanjem budućih doprinosa. Podsjetimo, glavninu prihoda proračuna Europske unije čine uplate članica.
Naknada velikim kompanijama, što je ideja tek u začetku u Europskoj komisiji, naplaćivala bi se u obliku godišnjeg iznosa za pristup jedinstvenom tržištu. Iznos te naknade ovisio bi o veličini kompanije, pojasnio je Hahn, dodajući da velika poduzeća mogu biti podijeljena u dvije ili tri kategorije. Od ostalih opcija za „nove izvore prihoda“u Bruxellesu razmišljaju i o naknadi za prilagodbu ograničenju ispuštanja ugljičnog dioksida, prihodima od proširenog europskog trgovanja emisijama stakleničkih plinova te porezu na prihode digitalnih kompanija. Hahn je naglasio kako ti prijedlozi ne ciljaju individualne porezne obveznike.