Proizvodnja automobila – prokletstvo za zemlje srednje Europe
Češka, Slovačka i Mađarska ekonomski se snažno oslanjaju na autoindustriju u kojoj posao ne cvijeta
U toj će branši oporavak biti najsporiji, pa bi mogao biti jedna od glavnih kočnica bržem izlasku iz recesije, smatraju ekonomisti
Iako je proizvodnja automobila donedavno u srednjoistočnim državama smatrana pravim blagoslovom zbog vodeće uloge u industrijskoj proizvodnji, u krizi izazvanoj koronavirusom taj bi se sektor mogao pokazati kao jedan od glavnih utega ekonomskom oporavku. Nakon pada komunističkih režima na istoku Europe prije tri desetljeća, strani proizvođači automobila počeli su snažno ulagati u tu regiju, privučeni jeftinom i obrazovanom radnom snagom. U državama poput Češke, Mađarske te posebice Slovačke – koja proizvodi najviše automobila po stanovniku u svijetu – automobilski sektor postao je važan izvor stranih ulaganja, otvaranja novih radnih mjesta i ukupnog ekonomskog rasta.
Snažnije pogođena regija
Međutim, kako je izbijanje pandemije zatvorilo dobar dio tvornica automobila širom svijeta, a prodaja zbog posljedične recesije sve više slabi, automobilska branša vjeruje da će srednja Europa zbog toga biti snažnije pogođena nego ostali dijelovi svijeta, piše Reuters. To je posebno loša vijest za Češku, Slovačku i Mađarsku čija se gospodarstva snažno oslanjaju na taj industrijski sektor. „Očekuje se da će taj sektor zabilježiti najveći pad unutar industrijske proizvodnje u regiji srednje i istočne Europe. U tom će sektoru oporavak biti najsporiji, pa bi mogao biti jedan od glavnih utega BDPu“, ističe Peter Virovacz, ekonomist banke ING u Budimpešti. Predstavnici proizvođača automobila koji posluju u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj upozorili su u travnju javnost da taj sektor u tim zemljama izravno i neizravno zapošljava 1,3 milijuna radnika i sudjeluje s gotovo petinom u ukupnoj proizvodnji automobila u Europskoj uniji. Stoga su od europskih institucija zatražili što bržu obnovu dobavnih lanaca, financijsku podršku i reviziju regulatornih zahtjeva koji se tiču emisija ispušnih plinova. Glasnogovrnik Europske komisije poručio je za Reuters kako promjena regulative ne može uključivati kašnjenje u primjeni ili potpuno odbacivanje europskih ciljeva zaštite okoliša. „Striktno zakonodavstvo o zaštiti okoliša najbolji je način promoviranja konkurentnosti i inovativnosti“, poručili su iz Bruxellesa. O važnosti autoindustrije u srednjoeuropskim državama dovoljno govore makroekonomski podaci: u
Mađarskoj taj sektor sudjeluje s 4 do 6 posto u BDP-u, a u Češkoj s 10 posto. U Slovačkoj automobilska industrija sudjeluje s 13 posto u vrijednosti gospodarstva i zaslužna je za polovicu industrijske proizvodnje. Dio proizvođača koji posluju u srednjoj Europi smatra da će proizvodnja ove godine pasti između 20 i 25 posto, odražavajući tako globalni pad proizvodnje. Primjerice, njemački Daimler najavio je da će od prvog kolovoškog tjedna uvesti i treću smjenu u svojoj mađarskoj tvornici. Taj je pogon lani proizveo 190.000 automobila, a njemačka je kompanija odbila komentirati koliku proizvodnju očekuje ove godine. Slovačka podružnica južnokorejske Kije treću će smjenu uvesti u rujnu. „U drugoj polovici 2020. nadamo se većim narudžbama i poboljšanju situacije na automobilskom tržištu kako bi mogli u potpunosti iskoristiti proizvodne kapacitete“, izjavio je glasnogovornik kompanije. Kijina slovačka tvornica lani je proizvela rekordnih 344.000 vozila, a u prvom polugodištu proizvodnja je srezana 27 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Još jedan značajni proizvođač u Slovačkoj, francuski PSA, objavio je da ima dovoljno narudžbi do jeseni. U Mađarskoj japanski Suzuki očekuje 20-postotni pad proizvodnje u odnosu na lanjskih približno 180.000 vozila. Tvornica je krajem travnja opet započela s proizvodnjom, ali u samo jednoj smjeni, a 13. srpnja krenuo je i dvosmjenski rad. Češka udruga automobilske industrije procjenjuje da će proizvodnja u toj državi ove godine pasti za petinu, a da će se prihodi smanjiti za najmanje 215 milijardi kruna, odnosno 9,6 milijardi dolara.
Neizbježan utjecaj
Češka gospodarska perjanica, kompanija Škoda u vlasništvu njemačkog Volkswagena, lani je proizvela 1,24 milijuna vozila, najviše u domaćim pogonima. Škoda trenutno radi punim kapacitetom, iako je vodstvo kompanije najavilo da će proizvodnja ovisiti o potražnji. Iako su zbog relativno brze obnove proizvodnje srednjoeuropski proizvođači za sada izbjegli veća otpuštanja, negativni utjecaj na gospodarstvo neće biti moguće izbjeći. Europska komisija predviđa da će mađarsko gospodarstvo ove godine pasti 7 posto, a češko 7,8 posto. U Slovačkoj će pad iznositi 9 posto dok će Poljska – zbog manje izloženosti autoindustriji – ostvariti pad od 4,6 posto. No, osim proizvodnje automobila, snažno je pogođena i industrija dijelova koja u tim državama zapošljava desetke tisuća radnika. Češka tvornica Koyo Bearings, dio japanske kompanije JTEKT, trenutno radi na 70 posto kapaciteta. „Očekujemo da će potražnja nastaviti stupnjevito rasti. Međutim, nećemo dosegnuti predpandemijske razine vjerojatno do sredine 2021. godine. I tu u najboljem, optimističnom scenariju“, ističe direktor te tvornice Petr Novak. On ističe da se europsko tržište, koje „guta“80 posto prodaje češkog Koyja, ne oporavlja tako brzo kako se nadao, a postoji i zabrinutost oko drugog vala zaraze. Joszef Nyiro, čelnik tvornice FAMU blizu Budimpešte kaže da se njihova strategija preživljavanja temeljila na osvajanju novih tržišta. Nyiro je ujedno i predsjednik udruge dobavljača za automobilsku industriju, a tvrdi da će idućih nekoliko mjeseci biti ključno za tu branšu. „Vladin je zadatak obnoviti potražnju“, smatra Nyiro.