Katastrofa u Bejrutu zaljuljala i krhku vladu

Dvostruka eksplozija neviđene razorne moći koja je poharala Bejrut odnijevši prema posljednjim podacima 135 života te ranivši njih 5000 dodatno će oslabiti ionako krhku vladu u toj bankrotiranoj i izrazito polariziranoj zemlji, piše AFP. Svi se pitaju može li ta katastrofa ubrzati pad vlade i dati novi podstrek narodnom nezadovoljstvu koje je zamrlo zbog krize s pandemijom koronavirusa i kolapsa gospodarstva, ili će, naprotiv, ojačati moć vlade koja prvenstveno uživa potporu proiranskog Hezbolaha. Formirana u siječnju, tehnokratska vlada Hasana Diaba na udaru je kritika da je podređena stranci predsjednika Michela Aouna i njegovom neuništivom savezniku, proiranskom Hezbolahu. Vlada koja odugovlači s provedbom gospodarskih reformi koje traži međugurnosti narodna zajednica i Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi izašla iz krize, izaziva negodovanje i revolt stanovništva. Dodatno ju je ovaj tjedan oslabila ostavka ministra vanjskih poslova Nasifa Hittija, koji je ukazao na „odsutnost stvarne volje“za pokretanjem reformi. „Bilo gdje drugdje vlada bi dala ostavku jer činjenica da je u luci bila uskladištena golema količina amonijevog nitrata bez ikakvih mjera sipredstavlja kazneno djelo nemara“, kazala je Maha Yahya, direktorica centra CarnegieBliski istok. „Usprkos bijesu naroda, trenutna ostavka vlade još uvijek mi se ne čini vjerojatna jer nema jasne alternative“, ocjenjuje politolog Karim Emile Bitar. On pojašnjava da je pokret općenarodne pobune, koji odbacuje političku klasu, diskreditirao tradicionalnu oporbu. Narodna pobuna – buknula 17. listopada – se ispuhala, posebice zbog pandemije i mjera karantene, ali isto tako i zbog iscrpljenosti stanovništva zbog pogoršanja životnog standarda.