Željeznički kontejnerski promet između Kine i Europe jači od korone
Put svile Broj teretnih vlakova između Kine i Europe porastao je više od trećine u prvih šest mjeseci 2020. godine unatoč pandemiji Covida 19, ukupno su u tom razdoblju prometovala 5122 teretna vlaka
Mjesecima unatrag u kolumnama smo pisali o negativnim aspektima korona krize, s naglaskom na smanjenje interkontinentalnih tokova roba. Međutim, posljednji mjeseci donijeli su i jedan zanimljivi trend na relaciji Kina-Europa. Ako bismo tražili pravog pobjednika na relaciji KinaEuropa od početka pandemije koronavirusa, onda je to svakako kontejnerski promet. Broj teretnih vlakova između Kine i Europe porastao je više od trećine u prvih šest mjeseci 2020. godine, unatoč pandemiji Covida 19, objavila je Kineska željeznička grupa. U razdoblju od siječnja do lipnja, ukupno su 5122 teretna vlaka prometovala između Kine i Europe, što je povećanje od 36 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo u lipnju, taj broj je dosegnuo rekordnih 1169. Kineska željeznička grupa je objavila da rast prometa pokazuje međunarodnu suradnju u kontroli i prevenciji pandemije i održavanje stabilnosti vanjske trgovine i industrijskih lanaca opskrbe. Prvi teretni vlak između Kine i Europe s materijalima za sprečavanje epidemije za Europu je krenuo 21. ožujka iz provincije Zheijang. Do sada, više od 3,67 milijuna komada materijala, ukupno 27.000 tona je stiglo u Europu ovom linijom. Zbog utjecaja koronavirusa na zračni i pomorski promet sve više robe je išlo prema Europi teretnim vlakovima. Prijevoz kontejnera željeznicom između Kine i Europe dosegnuo je 46,1 tisuća TEU (jedinica za mjerenje teretnih kontejnera), što je 41 posto više nego lani.
Ulažu milijarde u željeznicu
Li Jianhong, čelnik China Merchants Grupe, izjavio je kako je željeznički promet za prijevoz roba uglavnom smatran kao svojevrsna B-opcija, ali zbog zatvorenih kontejnerskih luka u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Njemačkoj i Nizozemskoj te zbog nedostatka letova, sada je prijevoz željeznicom iskočio kao primarna linija za učinkovit protok roba, ali i medicinskih zaliha. Zbog brojnih otkazivanja letova od strane British Airwaysa, Lufthanse, Air Francea i KLM-a, i Kineska pošta pojačano koristi željezničku povezanost kako bi slala pakete prema Europi, zbog čega dostava traje oko 14 dana I grad Xi’an je pojačao željezničku povezanost s Europom, pa je tako samo u prvom tromjesečju ove godine željeznicom u Europu već dostavio 3377 vozila marke Volvo koji se proizvode u tom kineskom gradu. Sve je ovo, naravno, dio pomno građene kineske strategije unatrag čitavog desetljeća. Samo u 2019. godini konačna su ulaganja u osnovna sredstva u kineskom prometnom sektoru premašila 3200 milijarde juana. Kina ove godine planira uložiti oko 800 milijardi juana ili 114,36 milijardi dolara u izgradnju željeznica, priopćilo je ministarstvo prometa. Vjerojatno će dio tih projekata biti usporen zbog pandemije koronavirusa koja je u prvom kvartalu paralizirala kineske ekonomske tokove, ali budite sigurni, te će se investicije realizirati, jer iza njih stoji snaga kineske države. Prošlog tjedna Nacionalni odbor za razvoj i reforme objavio je plan razvoja nacionalnih željeznica u kojem se navodi kako bi se do kraja 2025. trebala izgraditi željeznička mreža duga 175.000 kilometara. Do te godine Kina bi prema planu trebala imati 38.000 kilometara brzih željeznica. Prema odboru, Kina je do 2015. imala 121.000 kilometara aktivnih pruga i 19.000 kilometara brze željeznice. Više od 60 posto svjetskih brzih željeznica nalazi se u Kini. Kineska nacionalna komisija za razvoj i reforme (NDRC) odobrila je za ovu godinu tri željeznička projekta i jedan projekt aerodroma. Peking je ubrzao izdatke za infrastrukturu kako bi potaknuo ekonomski rast općenito i standard stanovništva, time i njihovu kopovnu moć. Ova je odluka logična, jer ako dođe do poremećaja na bilo kojem tržištu, vlasti još uvijek mogu računati na 1,5 milijardi Kineza, koji s rastućom kupovnom moći vrlo lako mogu popuniti nastale praznine. Komisija je odobrila projekt izgradnje brze željeznice vrijedne 72,29 milijardi juana ili 10,34 milijarde dolara u sjeveroistočnim pokrajinama Liaoning i Jilin. NDRC je također odobrila dva željeznička projekta koji povezuju gradove u Unutarnjoj Mongoliji i autonomnoj regiji Ningxia Hui, uz ukupna ulaganja od 54,63 milijardi juana.
Zaradu ima i Luka Rijeka
Na neki način u svemu sudjeluje i Hrvatska. Prije nekoliko mjeseci je uspostavljena ekskluzivna, izravna, redovita kontejnerska brodska linija od grčkog Pireja do Rijeke, i na nju su se nadovezale otpreme kontejnera tzv. blokvlakovima na dvije relacije, RijekaBudimpeštaRijeka i RijekaBeogradRijeka, i to pod zajedničkim brandom “Rijeka Land Sea Express”. Taj novi “intermodalni servis” pokrenule su kineska brodarska kompanija COSCO i njezina tvrtka kćer za prijevoz tereta željeznicom Ocean Rail Logistics. Stotinama godina Put svile povezivao je Aziju s Europom. Bio je to koridor kojim su putovale karavane koje su iz azijskih zemalja donosile drago kamenje, svilu, začine i drugu, uglavnom luksuznu robu koju su željno iščekivali bogati kupci u europskim zemljama. Te drevne trgovačke rute odavno nema, no posljednjih godina sve se više razmišlja o obnovi toga kopnenoga puta koji bi gotovo identičnom rutom ponovno povezao Aziju i Europu. Većina robe iz Kine u Europu putuje kontejnerskim bordovima, no u posljednje vrijeme luke su postale zagušene, pa je pravodobna isporuka postala pomalo neizvjesna. Kako možemo vidjeti, taj suvremeni Put svile je “od čelika”, i njime se putuje velikim brzinama. Kina, koja je unutar zemlje gotovo privela kraju izgradnju mrežu pruga za superbrze vlakove, sada se željezničkom prugom spaja s Europom. I to je proces koji će zasigurno obilježiti čitavo iduće desetljeće.