Krizi unatoč, za sada nema raskida koncesije niti otpuštanja
Glavna tema razgovora s Vladom su moguće mjere kojima će se osigurati dugoročna opstojnost
Razgovara se o odgodi plaćanja koncesijske naknade, ne prestanku plaćanja naknade, kažu iz MZLZ-a
Unatoč globalnom kolapsu zračnog prometa, a tu niti Hrvatska nije izuzetak, situacija na našoj najvećoj zračnoj luci, onoj u Zagrebu je stabilna. Naime, kako su nam potvrdili iz pretežito francuske koncesijske tvrtke Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ), a koja upravlja Zračnom lukom Franjo Tuđman, održava se redovna komunikacija s Ministarstvom prometa koji je predstavnik davatelja koncesije kroz koju se razmatraju posljedice krize uzrokovane pandemijom.
“Tijekom cijelog trajanja krize glavna tema razgovora predstavnika davatelja koncesije i koncesionara su bile moguće mjere kojima će se osigurati dugoročna opstojnost ovog projekta kroz cijelo vrijeme trajanja koncesije. Mjere se odnose na odgodu plaćanja koncesijske naknade, ne na prestanak plaćanja naknade, te nije bilo razgovora o raskidu ugovora o koncesiji”, kažu nam na MZLZu. Iako smo za komentar pozicije hrvatske Vlade zamolili i resorno Ministarstvo prometa, do zaključenja ovog teksta nismo dobili nikakav odgovor.
Za sada u Zagrebu nisu objavljeni niti planovi o redukciji broja zaposlenih, a za razliku od susjedstvu, na Zračnoj luci Nikola Tesla u Beogradu koju je po sličnom koncesijskom principu preuzeo francuski Vinci, najavljeno je niz restriktivnih kriznih mjera, između ostalog i drastično smanjenje broja zaposlenih. Globalna zrakoplovna industrija je uslijed pandemije Covida19 u najvećoj krizi od svojega osnutka te svakodnevno svjedočimo da zrakoplovne kompanije smanjuju svoje operacije, flote, broj zaposlenika, a mnoge su već proglasile i bankrot ili su pred njim. Hrvatska je zadnjih godina, na krilima turističke ekspanzije, bilježila rekordne brojeve zrakoplovnih putnika te broja operatera koji su letjeli prema Lijepoj našoj.
Ovaj trend je i glavni razlog da su naše tri glavne zračne luke: Zagreb, Split i Dubrovnik, zadnjih godina zabilježile velike investicije, svaka po svojem modelu. Zagreb je dan u koncesiju MZLZu, Dubrovnik je proširen i moderniziran uglavnom EU novcem, a Split je rekonstrukciju financirao iz vlastitog rasta i kapitala. Ukupno je lani kroz sve hrvatske zračne luke prošlo 11,4 milijuna putnika, a što je bio rast od 8,3% u odnosu na godinu prije.
Za ovu godinu su očekivanja bila još veći rast. Najviše putnika, njih 3,4 milijuna, bilo u zagrebačkoj zračnoj luci, što je 2,6% više nego u 2018. dok je splitska s 3,3 milijuna u plusu od 5,7%.