Jedini su u Hrvatskoj i regiji otvoreni cijelo vrijeme pandemije
I u ‘zaključavanju’ civilni promet, specijalne linije, repatrijacijski letovi, teretni promet...
Zračna luka Dubrovnik je na trećem mjestu s gotovo 2,9 milijuna putnika ili 14,1% više. Ostali aerodromi daleko su ispod tih brojki, što je dijelom povezano s manjim kapacitetom i sezonalnošću.
Kako nam je pojasnila Lidia Capković Martinek, rukovoditeljica korporativnih komunikacija MZLZa, Zračna luka Franjo Tuđman bila je jedina zračna luka u Hrvatskoj i regiji koja je cijelo vrijeme, od proglašenja pandemije u ožujku do postupnog početka vraćanja komercijalnog prometa u svibnju, bila otvorena i operativna za civilni promet, specijalne letove, repatrijacijske letove, za promet generalne avijacije te za teretni promet koji je bio pojačan u travnju, kad je zabilježen veliki broj zrakoplova s humanitarnom pomoći i neophodnom medicinskom opremom.
“Promet u ožujku bio je upola manji u odnosu na ožujak prošle godine, a u travnju smo zabilježili više od 90% smanjenje prometa putnika. S prvom polovicom svibnja počela je uspostava prometa na domaćim linijama kojom je započeo oporavak međutim, u razdoblju od 15. ožujka do kraja rujna realizirano je ukupno oko 30% prošlogodišnjeg prometa putnika”, ističe Capković Martinek. Dodaje da su u ovom razdoblju gotovo svi operateri na Tuđmanu smanjili ili i obustavili svoje letove. Zrakoplovne kompanije koje su obustavile letove ili smanjile frekvencije za Zagreb, kaže, kao razlog su navele ograničenja uzrokovana pandemijom, odnosno smanjenu potražnju na letovima. Jedna od tih kompanija je i Emirates na letu za Dubai, uz napomenu da je Zagreb jedan od mnogih gradova/destinacija prema kojima su letovi Emiratesa obustavljeni uslijed pandemije Covid19. “Naravno da ova situacija negativno utječe na promet i na prihode zračne luke, no uvjereni smo u ponovno pokretanje svih privremeno obustavljenih linija to bude komercijalno i operativno izvedivo. Neki prijevoznici obustavljaju letove na tjednoj bazi, neki na cijelu godinu. Stoga savjetujemo svim potencijalnim putnicima da za provjeru statusa svojih letova kontaktiraju izravno zrakoplovne kompanije kako bi dobili najnovije informacije, a koje su iz navedenih razloga podložne promjenama”, kaže nam direktorica komunikacija MZLZa.
Za sada je teško predviđati što će se epidemiološki događati u narednim mjesecima, no na MZLZu kažu da je red letenja svake zrakoplovne kompanije jačak san pokazatelj očekivanog prometa, no, jasno je kako se uslijed izmjena epidemiološke situacije mijenjaju i planovi zrakoplovnih prijevoznika iz tjedna u tjedan.
U ovim okolnostima dogodio se i dolazak jedne nove kompanije, naime od nedjelje, 4. listopada Kijev i Zagreb spojeni su rečim dovnom linijom dva puta tjedno. Zaključuju da je prioritet MZLZa održati kontinuitet operacija uz maksimalnu sigurnost i zaštitu. Dodaju da ZL Franjo Tuđman kao javna infrastruktura ima ključnu ulogu u održavanju međunarodne povezanosti Hrvatske kako u komercijalnim letovima, tako i u sanitarnim, teretnim letovima, te repatrijacijskim letovima. Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric smatra da, s obzirom na to da je tri mjeseca bio jedini otvoreni aerodrom regiji, Zagreb daleko od onoga što je mogao i trebao biti u ovoj krizi.
“On je imao sve potencijale da bude jedini ozbiljan regionalni hub tijekom koronakrize, no to nije uspio iskoristiti. Nakon tri mjeseca neznatne dominacije (svibanjsrpanj) već sredinom kolovoza, a još više u rujnu Zagreb je izgubio dominantnu poziciju i nije uspio iskoristiti svoje potencijale. Pritom veliku odgovornost ima Croatia Airlines, koja je loše reagirala na koronakrizu, veliku odgovornost ima i Republika Hrvatska s nelogičnim mjerama koje su spriječile maksimalno korištenje potencijala, poglavito zatvaranje prometa u Dubrovniku, no ipak ozbiljna odgovornost je i na upravi Zračne luke Zagreb”, istaknuo je Šćuric u svojem autorskom tekstu na TangoSixu. Kada će doći do oporavka putničkog zračnog prometa, nitko se ne usudi prognozirati, a ono što još više zabrinjava su trendovi koji bi mogli uslijediti. ❖