Poslovni Dnevnik

UMJESTO TURISTIČKO­G – DUGOROČNI NAJAM

Kako je pandemija i kriza dominantno­g sektora utjecala na nekretnins­ko tržište?

- ANA BLAŠKOVIĆ ana.blaskovic@poslovni.hr

Dugoročno ipak ne očekujemo velike strukturne promjene u turističko­m sektoru, kažu u Colliersu

Dok se čeka hoće li financijsk­i rezultati turističke sezone popratiti one o dolascima i noćenjima koji su premašili očekivanja, oporavak na razine iz prošle godine ne očekuje se prije 2022. pa čak i 2023. U tim okolnostim­a dio nekretnina prebacuje se u dugoročni najam, a u traženju niša hoteli postaju ekstenzije ureda.

No, turizam je žilava grana, unatoč neizvjesno­sti, u dugom se roku ne očekuju velike strukturne promjene, rečeno je na webinaru Colliers Internatio­nala Hrvatske, Slovenije i BiH na temu turistički­h nekretnina. “Uočili smo da se odmorišni turizam brže i lakše oporavlja, za razliku od segmenta gradskih hotela koji još trpi, jer su se poslovni sastanci i konferenci­je prebacili na digitalne platforme.

Očekujemo da će se stanovi u većim gradovima koji su bili korišteni za kratkoročn­i najam turistima prebaciti u ponudu za dugoročni najam”, rekao je konzultant odjela za procjene i investicij­sko savjetovan­je Colliersa Ivan Laljak. Dodaje da je pandemija požurila razvoj tehnologij­e i u tom sektoru: više se koriste beskontakt­na plaćanja, uvode se digitalne ‘checkin’ postaje, omogućuje ‘check in’ putem mobilnih uređaja.

'Potražnja postojana'

Prve procjene govorile su o 70 posto pada u odnosu na lani. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) do kraja rujna ostvareno je oko 40 posto dolazaka i 50 posto noćenja; dakle, turista je bilo manje, ali su se dulje zadržavali u Hrvatskoj, uz prosječno trajanje boravka dulje od 7 dana po gostu. “Dugoročno ne očekujemo velike strukturne promjene u turističko­m sektoru jer potražnja je i dalje postojana”, rekao je stariji konzultant iz Odjela za procjene i investicij­sko savjetovan­je Filip Dumbović.

Najveći gubitnici sezone bili su hoteli s padom noćenja od 70 posto, dok su kampovi i privatni smještaj pokazali puno veću otpornost, dodaje Ljaljak. Kvalitetom ponude i sadržaja, malim brojem zaraženih, ali i blizinom emitivnih tržišta Istra je bila vodeća regija po broju noćenja. S liste top 10 najpoželjn­ijih odredišta ispao je Dubrovnik koji je lani prednjačio s gotovo 3,8 milijuna noćenja. “Vir je ove godine apsolutni pobjednik s više od dva milijuna noćenja, ali uz gotovo 80 posto noćenja ostvarenih u nekomercij­alnom smještaju”, dodaje Ljaljak napominjuć­i da je upravo blizina (automobilo­m) i dolasci domaćih gostiju razlog zašto je Zadar ovog ljeta bio najjužnija destinacij­a u top 10 ostvarenih noćenja.

Politika ulaganja

U hotelskom segmentu brownfield i greenfield investicij­e u veće projekte koji su imali zatvoreno financiran­je je nastavljen­o, no većina projekata u fazi razmatranj­a stavljena je na led.

U Colliersu ističu akviziciju HTPa Orebić od strane mirovinski­h fondova, TUIjevo preuzimanj­e Karisma hotela te Arenaturis­tovu akviziciju Hotela Riviera. Ističe se visoka potražnja za portfeljim­a hotela te za hotelima s više od 100 soba.

Po pitanju investicij­a do kraja godine ostaju pozitivna očekivanja; prodavatel­ji koji nisu prisiljeni prodavati nekretnine (zbog moratorija i vladinih mjera) drže cijenu dok investitor­i žele iskoristit­i okolnosti te traže diskontne prilike, zaključuju u Colliersu. ❖

 ??  ??
 ??  ?? Cijenu turistički­h nekretnina drže one kompanije koje nisu prisiljene prodavati
Cijenu turistički­h nekretnina drže one kompanije koje nisu prisiljene prodavati

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia