BiH tvrtke ne smiju uzgajati industrijsku konoplju
U RH i Srbiji već se proizvodi biljka s malim postotkom psihoaktivne tvari
Početkom 2020. bilo je 12 tvrtki koje su podnijele zahtjev za uzgoj i preradu industrijske konoplje, ali još niti jedna nije dobila dozvolu
Tvrtka Bionatur Ekopro iz Laktaša (RS) još 2018. imala je plan da sa stranim ulagačem pokrene uzgoj i preradu industrijske konoplje, a u međuvremenu broj takvih tvrtki je porastao, ali posao još nisu počeli.
Zakon omogućava uzgoj industrijske konoplje s ciljem proizvodnje vlakna, sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena, za što je tvrtka iz Laktaša i namjeravala uzgajati. Međutim, uvoz sjemena za tu proizvodnju nije im dopušten, iako za to postoji zakonski temelj, piše Radio Slobodna Europa.
Ne može u BiH, može u Srbiji
“Početkom 2020. već je bilo 12 tvrtki koje su podnijele zahtjev za uzgoj i preradu industrijske konoplje, ali još niti jedna nije dobila dozvolu“, kaže Jovan Pavlović, vlasnik tvrtke Bionatur Ekopro. U Europskoj uniji dopušten je uzgoj i proizvodnja industrijske konoplje koja sadrži manje od 0,2 posto psihoaktivne tvari THC. U Hrvatskoj i Srbiji uzgaja se ta vrsta konoplje, a u Sjevernoj Makedoniji i indijska konoplja (s daleko višim postotkom THC-a) za medicinske svrhe.
Neuspjeh u BiH natjerao je Jovana Pavlovića da posao pokrene u Srbiji. “Tamo sam se povezao s proizvođačem koji ima gotovo 200 hektara industrijske konoplje. Srbija ima oko 1000 hektara prijavljenih za uzgoj takve konoplje”, objašnjava Pavlović. S druge strane, u BiH je pravnim i fizičkim osobama uzgoj industrijske konoplje dopušten prema Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zlouporabe opojnih droga, usvojenim 2006. Neke od sorti nalaze se i na popisu sjemena koje se smije uvoziti.
“Međutim, u praksi to ne funkcionira”, kaže Đurica Antonić, vlasnik tvrtke Agricola Trade iz Srpca, koja je registrirani uvoznik sjemena.
“S tvrtkom Bionatur Ekopro uspostavio sam suradnju za uzgoj i preradu industrijske konoplje u općinama Srbac i LaktaSredinom 2018. već smo podnijeli upite za dobivanje dozvole za uvoz sjemena. To je sjeme na popisu sorti u BiH od 2011. godine. Iako smo u travnju 2019. dobili i dozvolu za uvoz od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RS, do toga nije došlo”, kaže Antonić. “Goran Perković, direktor Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH, odbio nam je uvoz sjemena sorte Helena s objašnjenjem da je riječ o psihoaktivnim tvarima. To je potpuno nelogično jer se ta ista vrsta konoplje nalazi na sortnoj listi BiH”, kaže Antonić.
Rješenje u novom pravilniku
“Kada je riječ o sjemenu, imamo osam sorti konoplje koje su upisane u sortnu listu BiH, a mi kao nadležno ministarstvo izdajemo dozvolu za uvoz. Tzv. D dozvolu, koja je potrebna za carinu, izdaje Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja koja se nalazi u sklopu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH”, kaže Saša Lalić, načelnik Odjela za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. On navodi da bi novi pravilnik, usvojen u prosincu 2020., a koji je djelomično usklađen s europskom regulativom, trebao stupiti na snagu početkom 2021. “Svaki poljoprivredni proizvođač koji se obrati našem ministarši. stvu, a ispuni uvjete u skladu s novim pravilnikom, ne bi trebao imati problema. Od nas će dobiti odobrenje i dozvolu za uvoz sjemena”, dodaje Lalić.
U Federaciji BiH još nema niti zakonskog temelja za uzgoj konoplje. “Kolegama iz Ministarstva poljoprivrede FBiH predložili smo da se djelomično ili potpuno uskladimo i preporučili smo im da pogledaju kako smo mi to uradili”, kaže Lalić.
Uvoz sjemena nije dopušten
Zakon omogućava uzgoj industrijske konoplje s ciljem proizvodnje vlakna, sjemena za prehranu životinja i druge svrhe, ali uvoz sjemena za tu proizvodnju nije dopušten