MIRNA MAROVIĆ, PREDSJEDNICA CVCA

‘Private equity i venture capital fondovi lani su uložili u hrvatske kompanije 146 mil. eura’

Bolji smo od prosjeka CEE regije

Ulaganja private equity i venture capital fondova u 2020. iznose 0,3 posto BDP-a dok je u prosjeku zemlje srednje i istočne Europe privukle svega 0,1 posto BDP-a

Prošla pandemijska godina bila je izrazito uspješna te smo po izravnom ulaganju fondova svrstani u sam vrh među državama srednje i istočne Europe

Kao i cijela domaća financijska industrija, tako su i private equity fondovi proteklih godina proživjeli „skok od sedam milja“. O njihovoj važnosti dovoljno govori podatak da su u posljednjih 15ak godina u domaće gospodarstvo uložili više od pola milijarde eura, a trenutno mogu ponuditi još dvije milijarde kuna svježeg kapitala.

O private equity industriji i njezinim potencijalima uoči konferencije BestInvest koja će se održati u utorak za Poslovni dnevnik govori Mirna Marović, predsjednica Hrvatske private equity i venture capital asocijacije (CVCA) i direktorica tvrtke VentureXchange.

Koliko se domaća private equity i venture capital industrija razvila u posljednjih 20 godina?

Možemo slobodno reći da je u zadnjih nekoliko godina, a naročito u “kriznoj” koronagodini, hrvatska private equity i venture capital industrija procvjetala. Sada imamo novu generaciju hrvatskih fondova. Prvi hrvatski venture capital fond, Fil Rouge Capital, započeo je s radom 2019., a tri nova private equity fonda započela su sa ulaganjima u 2020. pod društvima za upravljanje Invera Equity Partners, Provectus Capital Partners i Prosperus Invest. Dodatno, tu je i Feelsgood Capital koji je upravo započeo s radom, a do kraja godine očekujemo pokretanje i dva nova hrvatska fonda pod društvima za upravljanje Mezzanine Partners (Croatia Mezzanine) i Maverick Wealth Management.

Osim domaćih, u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina djeluju i strani fondovi koji doprinose značajnim iznosima kapitala. Strani fondovi koji su ostvarili jednu ili više investicija u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina uključuju: One Equity Partners, Mid Europa Partners, Silversmith Capital Partners, Menlo Ventures, Prelude Ventures, Pentland Ventures, Lead Ventures, Swisscom Ventures, Aol Ventures, Alfi Private Equity, Generali Growth Equity, Pearl Infrastructure Capital i mnogi drugi.

Na koncu, tu su i regionalni SEE fondovi Blue Sea Capital, i South Central Ventures, koji upravo prikupljaju nove fondove sa ulaganja, te veći CEE fondovi koji su prisutni u Hrvatskoj poput Enterprise Investorsa i CEE Private Equity Partnersa. Ono što je najvažnije, svi ovi fondovi hrvatskom gospodarstvu mogu već sada ponuditi više od dvije milijarde kuna svježeg investicijskog kapitala i mislim da je za razvoj Hrvatske ključno prepoznati tu priliku.

Koliko su hrvatski PE i VC fondovi do sada uložili u hrvatsko gospodarstvo, a koliko inozemni? Koji su sektori privukli najviše ulaganja?

Prema statistikama InvestEurope, u kojoj je CVCA partner, PE i VC fondovi su od 2007. do 2020. uložili 547 milijuna eura u hrvatske tvrtke. Od tog iznosa, 40 posto je uloženo u sektor potrošačkih roba i usluga, a 29 posto u ICT sektor. No treba naglasiti da je samo u zadnje tri godine uloženo 323 milijuna eura, te da iznosi ulaganja rastu iz godine u godinu: 82 mi

lijuna eurta u 2018., u 2019. 95 milijuna eura, a u 2020. 146 milijuna eura. Prošla pandemijska godina bila je izrazito uspješna, te smo po izravnom ulaganju svrstani u sam vrh CEE regije. Tih 146 milijuna eura predstavlja 0,3 posto BDP-a dok su u prosjeku zemlje CEE regije u toj istoj pandemijskoj 2020. privukle svega 0,1 posto BDP-a u PE i VC ulaganjima. Prednjači Estonija koja je privukla 1,3 posto BDP-a i apsolutni je prvak Europe, značajno više od europskog prosjeka od 0,5 posto BDP-a. No treba naglasiti da ove službene statistike podcjenjuju stvarno uložene iznose. Primjerice, Mikroblink, tvrtka Damira Sabola, nije uvrštena u ovu statistiku jer ima sjedište u SAD-u, a prikupila je 60 milijuna dolara. Dodatno, ovi iznosi uključuju samo kapitalna ulaganja PE i VC fondova, a prosječna transakcija preuzimanja, odnosno ulaganja u kompaniju sadrži i do 50 posto dodatnog bankarskog duga koji nije vidljiv u ovim statistikama. Na koncu, ni ulaganja portfelj kompanija nisu vidljiva u službenim statistikama. BC Partners je putem svoje United Grupe preuzeo Tele 2 za 245,7 milijuna dolara, a ta transakcija nije vidljiva. Navodim samo neke primjere transakcija koje ne nalazimo u službenim statistikama.

Koliko je, po vašem mišljenju, pandemija koronavirusa kapitalno iscrpila domaće kompanije te mogu li hrvatski PE i VC fondovi ubrizgati dovoljno potrebnog kapitala? Je li potrebna “pomoć” stranih fondova?

Nesporno je da je dio hrvatskih poduzetnika izuzetno pogođen pandemijskom krizom, a radi se ponajprije o turističkim i uslužnim djelatnostima koje imaju značajan udio u gospodarstvu. Za sada, dokle god traje moratorij na otplatu kredita, nemamo osjećaj koliko je potencijalna velika potreba za kapitalom i restrukturiranjem duga. Ukoliko neće biti novog zatvaranja i pandemijskog vala, mislim da ćemo se izvući, no u protivnom bojim se velikog porasta udjela loših kredita (NPL) u bankama, a samim time i potreba za kapitalom. Konkretnu procjenu o ovom trenutku bez kvalitetno odrađene analize ne mogu dati, no nesumnjivo je da je potreba za kapitalom velika. Samo dio tog kapitala može doći od private equity i venture capital fondova, budući da ti fondovi ulažu isključivo u kompanije gdje postoji potencijal brzog rasta i širenja poslovanja.

Većina private equity i venture capital fondova razmatra ulaganja u sektore koji su procvjetali u pandemiji, no moguće je da će uključiti i nezaobilaznu turističku djelatnost. Već spomenuti Maverick fond koji je u fazi prikupljanja kapitala temelji jednu od svojih investicijskih teza upravo na pronalasku uspješnih kompanija koje su pogođene pandemijskom krizom, ali imaju inače vrlo solidne poslovne modele.

Na tržištu se često može čuti kako vlasnici malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj nemaju ništa protiv ulaganja fondova, ali bi unatoč formalnom ulasku investitora u vlasničku strukturu htjeli zadržati kontrolu nad upravljanjem tvrtkom. Kako to komentirate te može li se takav mentalitet ubrzo promijeniti?

PE ulaganja predstavljaju vjerojatno najpošteniji oblik partnerstva između poduzetnika i investitora jer investitor zarađuje samo ako se tvrtka razvija i raste, što znači i da poduzetnik zarađuje. Slikovito rečeno, pred našim poduzetnicima jednostavan je izbor, žele li imati cijeli muffin ili pola svadbene torte. Svijest da je PE ili VC ulaganje prilika za rast poslovanja širi se među hrvatskim poduzetnicima i vjerujem da će ovakva vrsta financiranja biti sve popularnija i prihvaćenija u hrvatskim tvrtkama.

Infobip je za sada jedini hrvatski “jednorog”, tome statusu približava se i Rimac Automobili. Ima li Hrvatska ekonomske, političke, društvene i demografske potencijale da postane rasadnik “jednoroga” u ovom dijelu Europe?

Smatram da bi se Hrvatska trebala ugledati na Estoniju, koja je usprkos tome što je mala ekonomija postala prvak po broju „jednoroga“po glavi stanovnika. Startupi i scaleupi postali su nova paradigma hrvatskog gospodarstva, mahom industrijama najnovije generacije s globalnim pristupom tržištu i s velikim potencijalom rasta.

Utoliko BestInvest konferencija s dodjelom nagrada ima ulogu poticanja rasta ovih ulaganja kako bi posljedični poslovni uspjeh pozitivno utjecao na gospodarski razvoj, pozitivnu transformaciju i dugoročnu održivost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini.

Najviše kompanija s vrijednošću iznad milijardu dolara u Europi nalazi se u Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj. Koje su sličnosti te dvije zemlje te može li Hrvatska preslikati neka njihova rješenja?

Možemo preslikati estonski model

Konkretne brojke pokazuju da kada se gleda po broju „jednoroga“, ukupno ih je u 37 u Velikoj Britaniji, a 13 u Švedskoj. No u pandemijskoj 2020. kombinirana tržišna vrijednost švedskih „jednoroga“iznosila je 151 milijarde dolara naspram kombinirane tržišne vrijednosti britanskih od 140 milijardi dolara. Smatram da su švedski „jednorozi“izuzetno uspješni zato što tamošnje tehnološke kompanije imaju ambiciju vrlo rano globalno skalirati svoje poslovanje, poput Klarne, Spotifyja ili Evolution Gaminga. Mislim da u Hrvatskoj možemo preslikati estonski model, koji je nastao na krilima Skypea.

Danas je Estonija vjerojatno svjetski prvak po broju „jednoroga“po stanovniku. Sve je započelo se Skypeom koji je osnovan 2003. i postao je „jednorog“2005. godine. Osnivači su svoj kapital i znanje uložili u cijeli ekosustav, a na temelju toga Estonija danas ima 7 „jednoroga“: Playtech, Wise, Bolt, Pipedrive, Zego i ID.me. Slično se događa i Hrvatskoj, tako da naš prvi službeni „jednorog“značajno ulaže i podržava hrvatski startup sustav kroz program Infobip Startup Tribe, te developerska događanja i konferencije Shift.

Slično u možda manje organiziranom obliku rade i naši ostali uspješni osnivači, poput Alana Sumine i Mate Rimca. Definitivno Hrvatska ima velikog potencijala postati uspješna u stvaranju novih propulzivnih visokotehnoloških kompanija i to su one kompanije kakve imaju snagu gurati gospodarstvo naprijed. ❖

Danas je Estonija vjerojatno svjetski prvak po broju ‘jednoroga’ po stanovniku i mislim da u Hrvatskoj možemo preslikati tamošnji model nastao na krilima Skypea