Iznajmljivači se oporavljaju, naspram 2019 ‘jaz’ od 1,5 mlrd. kn
Detaljna analiza pokazuje: Ukupan promet 2% manji od pretkriznog
Dok je u trgovini pretkrizni promet premašen za 4%, u turizmu i ugostiteljstvu vrijednost računa još je 40-ak posto manja
Među brojnim ekonomskim pokazateljima koji signaliziraju solidan tempo gospodarskog oporavka najsvježiju sliku pružaju tjedna ažuriranja podataka o fiskalizaciji.
Tako najnoviji podaci Porezne uprave kažu da je tijekom prošlog tjedna vrijednost izdanih računa u svim djelatnostima u sustavu fiskalizacije bila 19 posto veća nego u istom tjednu prošle godine, s tim da za usporedivim tjednom pretpandemijske 2019. zaostaje dva posto.
Najnovije brojke jasno odražavaju i približavanje špice turističke sezone. Naime, u tjednu na prijelazu iz lipnja u srpanj ove godine u turističkougostiteljskim djelatnostima prijavljen je 54% veći iznos računa nego lani. Time je u tim djelatnostima prijavljeno kroz fiskalizaciju 804 milijuna kuna tjednog prometa, no to je u odnosu na pretkriznu 2019. i dalje 15% manje.
Nasuprot tome, u trgovini je, primjerice, on premašen za dva posto. Kako bi se dobila bolja slika utjecaja pandemije, Porezna uprava usto nudi i usporedbe fiskaliziranog prometa za razdoblje od prošlogodišnje pojave epidemije u Hrvatskoj.
One upućuju da je od kraja veljače do kraja prošlog tjedna ukupan fiskalizirani promet bio 22 posto ili 12 milijardi kuna veći nego u istom razdoblju lani te dva posto manji nego preklani.
No, dok je u trgovini pretrizni promet premašen za četiri posto, u turizmu i ugostiteljstvu vrijednost računa u promatranih nešto više od četiri mjeseca još uvijek je manji 40ak posto.
Kako stvari u pogledu oporavka fiskaliziranog prometa izgledaju kad se detaljnije promatraju pojedine djelatnosti na razini prve polovice godine? Primjerice, kod usluga smještaja odnosno iznajmljivača u prvih je šest mjeseci zabilježeno 1,74 milijarde kuna prometu gotovinom (što uz plaćanja novčanicama uključuje kartice, čekove i sl., osim onih na transakcijske račune kod banaka), što je 700 milijuna kuna više nego lani, ali prilično daleko od 3,32 milijarde kuna iz prvog polugodišta 2019. Kafići i restorani izdali su u prvom polugodištu računa u vrijednosti 3,75 milijardi kuna, čime još nisu sustigli ostvarenje iz 2020. s nešto manje od 4 milijarde kuna fiskaliziranog prometa, a jaz u odnosu na polugodišnji promet iz pretpandemijske 2019. iznosi više od 2,9 milijardi.
Uprvih pola godine preklani, naime, prijavili su 6,6 milijardi kuna prometa. Među djelatnostima koje su još u debelom zaostatku za pretkriznim razinama aktivnosti je i kategorija Umjetnosti, zabave i rekreacije, u kojoj se nakon lanjskih 250 milijuna vrijednost izdanih računa oporavila na 313 milijuna, no to je još 38 posto manje od 502 milijuna zabilježena u usporedivom razdoblju zadnje predkrizne godine.
Slično vrijedi i za djelatnosti u kategoriji Prijevoza i skladištenja. Nakon što je rastući ciklus 2019. rezultirao s više od 1,3 milijarde kuna polugodišnjeg fiskaliziranog prometa, lani su poduzetnici iz tih djelatnosti prijavili manje od 770 milijuna, a početak oporavka u ovoj se godini odrazio na povećanju vrijednosti izdanih računa na 843 milijuna. Poduzetničke niše koje su vezane uz turizam i putovanja općenito su prošle lošije od drugih.
Dio tih poduzetnika svrstava se prema NKDu u Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima je fiskalizirani promet i dalje više nego upola manji u odnosu na pretpandemijski. U prvom polugodištu oni su prijavili manje od 290 milijuna kuna, odnosno nešto manje od lanjskih 300, dok sje godinu prije u tim djelatnostima fiskalizirano 884 milijuna kuna prometa.
Istodobno, poduzetnici u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi vratili su lani izgubljeni promet uslijed epidemioloških mjera. Do sredine godine izdali su računa u vrijednosti 1,34 milijarde kuna, što je gotovo 400 milijuna kuna više nego lani, ali i gotovo stotinjak milijuna više nego preklani, s prijavljenih 1,25 milijardi. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 1,6 milijardi kuna fiskaliziranog prometa tek su malo ispod predkrizne razine iz 2019., ali one su kao kategorija i na prvi pandemijski udar prošle godine bile manje pogođene. U slučaju obveznika fiskalizacije u poljoprivredi s 895 milijuna kuna kroz sustav evedentiranog prometa prvo polugodište ove godine je rezultatski bolje i od lanjskog (770 mil.) i od preklanjskog (748 milijuna.
Još izraženiji pozitivan trend u poslovanju s potrošačima odnosno tzv. prometu gotovinom imaju poduzetnici u kategoriji Informacija i komunikacija. Do sredine godine izdali su računa u vrijednosti 974 milijuna kuna, nasuprot m,anje od 600 prošle godine odnosno 660 milijuna kuna pretprošle.
Iz podataka Porezne o fiskalizaciji proizlazi da je i trgovina motornim vozilima uhvatila brojke iz pretprošle godine, s 2,58 milijardi kuna fisklaiziranog prometa, i to nakon 300 milijuna kuna slabijeg lanjskog prvog polugodišta.
No, u apsolutnim iznosima najveći porast bilježi trgovina u super i hiper marketima.
S 23,6 milijardi kuna prometa u prvih šest mjeseci lanjski je promet premašen za četiri milijarde kuna ili 20 posto, s tim da je to u odnosu na preklani i nešto veći porast (za 4,7 mlrd. odnosno 24%).
Dok se neprehrana ne može time pohvaliti, ostaje primijetiti da su i specijalizirani dućani hranom, pićem i duhanskim proizvodima premašili preklanjske brojke. Prijavili su 884 milijuna kuna ili 40ak više nego lani te 30ak više nego u prvoj polovici poredkrizne 2019. ❖