Gradit će solarne elektrane na napuštenim površinskim kopovima rudnika
Elektroprivreda BiH postupno će ugasiti termoelektrane, a struju će dobivati iz obnovljivih izvora energije
Među napuštenim površinskim kopovima i bivšim odlagalištima šljake i pepela izabrano je pet lokacija za gradnju solarnih elektrana
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBIH) zbog sve strožih zahtjeva za dekarbonizacijom i borbe protiv klimatskih promjena morat će donijeti bolne odluke.
Kako je u razgovoru za Faktor istaknula dr. Ajla Merzić, stručna suradnica Sektora za razvoj u Elektroprivredi BiH, doći će do postupnog zatvaranja rudnika i termoelektrana. Glavni izvor za proizvodnju struje nakon 2050. godine bit će hidroelektrane i elektrane na temelju obnovljivih izvora, povećanje korištenja biomase, vjetroparkovi i fotonaponske ćelije.
“Zemlje Zapadnog Balkana potpisale su Sofijsku deklaraciju, a među njima i BiH. Imamo obveze oko dekarbonizacije i dostizanja neutralnog okruženja kada je riječ o ugljikovom dioksidu, što nalaže EU. Termoelektrane u Tuzli i Kaknju, koje rade na fosilna goriva, još dominantno utječu na proizvodnju struje, a to će u budućnosti biti veliki problem jer će se morati ugasiti”, tvrdi Ajla Merzić. Također, neće se moći graditi nove, te će BiH morati odustati od gradnje Bloka 7 TE Tuzla. Elektroprivreda BiH zato mora razvijati nove resurse za proizvodnju električne energije kako bi ispunila zahtjeve EU.
Zatvaraju se i rudnici
“Razdoblje od 2020. do 2030. godine trebamo iskoristiti za izgradnju novih resursa za proizvodnju struje. Počeli smo s izgradnjom naše prve vjetroelektrane VE Podveležje, koja će godišnje proizvoditi oko 130 gigavatsati električne energije. Usto, dvije vjetroelektrane su u razvoju, VE Vlašić u Travniku, a druga je Bitovna u Konjicu”, objašnjava Merzić. Planirana je i izgradnja solarnih elektrana. Jedna će se graditi na Podveležju, a druge na slobodnim površinama u rudnicima u vlasništvu Elektroprivrede BiH.
“Fotonaponske elektrane gradit će se na područjima rudnika oko termoelektrana Kakanj i Tuzla. To su područja koja pripadaju rudnicima koji te termoelektrane opskrbljuju ugljenom. To su napušteni površinski kopovi i bivša odlagališta šljake i pepela i izabrali smo pet lokacija na kojima želimo graditi solarne elektrane”, ističe sugovornica Faktora. Solarne elektrane gradit će se nakon postupnog gašenja termoelektrana, a time i zatvaranja rudnika.
Sade brzorastuće vrbe
“Već smo utvrdilili da se 2023. moraju ugasiti neki blokovi u termoelektranama u Tuzli i Kaknju. Dakle, trebamo nadomjestiti proizvodnju, a moramo se pobrinuti da rudari ne ostanu bez posla nakon zatvaranja rudnika. Zato smo izabrali rudničke površine na kojima ćemo graditi fotonaponske elektrane. Određen broj ljudi iz rudnika prekvalificirat ćemo za rad na solarnim elektranama”, dodaje Merzić.
U sklopu pilotprojekta počelo je sađenje brzorastućih vrba, koje će se koristiti za proizvodnju biomase.
“Na površinama od po dva hektara u rudnicima Kreka i Breza zasadili smo eksperimentalno brzorastuće vrbe u suradnji s američkom kompanijom E3 i ovaj projekt je završen početkom lipnja. Ta će se biomasa koristiti u procesu proizvodnje struje, na postojećim termoblokovima. I na ovim projektima bit će zaposleni rudari koji će održavati te nasade. I sljedeće godine brzorastuće vrbe zasadit ćemo na nekoliko desetaka hektara”, rekla je Ajla Merzić.