Zbog povrata oduzete imovine uspješna zadruga ostaje bez 400 ha zemlje
Opstanak Agro – Kleka, jedne od najboljih zemljoradničkih zadruga u Vojvodini, dovela je u pitanje Agencija za povrat imovine
Vlasnici zadruge, 50-ak dugogodišnjih radnika, tvrde da je zemlja predviđena za povrat imovine upisana u katastar nekretnina kao njihovo vlasništvo
Zadrugari ZZ Agro– Klek prosvjedovali su ispred Gradske kuće u Zrenjaninu. Oni su nezadovoljni jer im Agencija za povrat imovine želi oduzeti zemlju koju desetljećima obrađuju i za koju tvrde da je upisana u katastar kao njihovo vlasništvo. Ako se to dogodi, zadrugari kažu da je krajnje upitan opstanak farme krava muzara s koje svaki dan isporučuju velike količine mlijeka, piše Politika. U dogovoru s čelnicima gradske uprave prosvjed je privremeno obustavljen. Dužnosnici kažu da lokalna samouprava nije nadležna, ali da će posredovati da se problemi riješe na pravoj adresi, a zadrugari će se nastaviti protiviti svim radnjama koje vode prema gašenju zadruge i farme. Opstanak jedne od najuspešnijih zemljoradničkih zadruga u Vojvodini Agro – Klek, iz Kleka, čiji su vlasnici pedesetak dugogodišnjih radnika, doveden je u pitanje jer Agencija za povrat imovine planira oranice koje obrađuje ta zadruga iskoristiti za povrat imovine građanima koji potražuju zemlju ili drugu imovinu na nekim drugim mjestima. Najjačim argumentom u svojoj, kako tvrde, borbi za spas, smatraju činjenicu da je zemlja predviđena za povrat upisana u katastar nekretnina u Zrenjaninu.
Slijedi prenamjena zemljišta?
Radovan Bokić, direktor zadruge Agro–Klek, ističe da je zemlja, koja je sada predmet povrata imovine, prije nekoliko godina legalno uknjižena na temelju Zakona o zemljoradničkim zadrugama. On navodi da zadruge mogu uknjižiti društvenu imovinu bez dokazivanja.
“Mi smo na temelju toga upisali vlasništvo nad zemljom i tako nešto ne bi bilo moguće da nije bilo prema zakonu. Gotovo je nevjerojatno da sada planiraju uzeti nam zemlju pod izgovorom povrata imovine i da je vraćaju onima koji je traže, a oni nisu iz Zrenjanina već iz Pančeva, Sakula, Sefkerina i Idvora, kao da tamo nema državne zemlje”, ističe Bokić. Zadrugari navode kako je planu da im se oduzme 400 hektara zemlje i da se zauzvrat ne nudi nikakvo drugo rješenje. Oni iznose sumnje u dobronamjernost navodnog posla oko vraćanja imovine baš preko njihovih parcela. One se nalaze pokraj buduće obilaznice, na autocesti Novi Sad – Zrenjanin – Beograd, a cijena zemlje u blizini takvih prometnica snažno raste, te sumnjaju da se netko želi dokopati njiva koje bi se kasnije mogle prenamijeniti u građevinsko zemljište, koje bi kupovali razni poduzetnici, a u tom lancu bi pojedinci ostavarivali visoku zaradu.
Zadrugari iz Kleka ističu da državne zemlje pogodne za povrat imovine ima dosta po cijeloj Srbiji, da je samo grad Zrenjanin ove godine ponudio u zakup 9000 hektara zemlje u državnom vlasništvu. Srbija inače potiče osnivanje poljoprivrednih zadruga. Projektom “500 zadruga u 500 sela” država već nekoliko godina pomaže njihovo osnivanje i rad. Ta podrška nastavljena je i ove godine kroz dodjelu bespovratnog novca.
Zadruge, dakako, pokušavaju doći do novih sredstava putem takvih natječaja kao što je ovaj raspisan od Ministarstva za brigu o selu, a namijenjen je ekonomskom razvoju i tehničkotehnološkom opremanju zadruga.
“Natječaj je vrlo atraktivan jer je riječ o bespovratnim sredstvima i to 15 milijuna dinara (oko 123.000 eura) za tzv. stare zadruge i 7,5 milijuna dinara (oko 61.600. eura) za nove, one koje su osnovane od 2017. godine”, rekla je Jelena Nestorov Bizonj, tajnica Zadružnog saveza Vojvodine.
Zemlje za povrat ima po cijeloj Srbiji
Zadrugari iz Kleka ističu da državne zemlje pogodne za povrat imovine ima dovoljno po cijeloj Srbiji, tako da njihovu ne treba dirati
eura bespovratni je novac za zadruge osnovane nakon 2017. godine
Agroturizam šansa za zadruge
Prema riječima Nikole Mihailovića, predsjednika Zadružnog saveza Srbije, veliki potencijal za razvoj zadrugarstva postoji u stočarstvu, ali također i u voćarstvu, povrtarstvu i pčelarstvu.
On dodaje da je agroturizam, odnosno proizvodnja hrane za turiste, velika šansa za plasman poljoprivrednih proizvoda zadrugara.