POLJOPRIVREDA OD ULASKA U EUROPSKU UNIJU

Lanjski otkup i prodaje proizvoda agrara tek milijardu kuna veći od isplaćenih potpora

Nacionalna poljoprivredna strategija želi postići da do 2030. proizvodnja dosegne 30 milijardi kuna, no je li i kako to uopće moguće?

Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj lani je s ostvarenih 19,2 milijarde kuna postigla osmogodišnji rekord, no njezina je vrijednost unatoč tomu i dalje manja od one koju je bilježila prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2012. godine, kada je bila riječ o gotovo 21 milijardu kuna. Glavni je to zaključak analize konzultantske kuće Smarter koja je jučer predstavljena u Zagrebu. U Smarteru napominju kako Nacionalna poljoprivredna strategija želi postići da do 2030. ta proizvodnja dosegne 30 milijardi kuna, no pitaju se je li i kako to uopće moguće.

Šok snažne konkurencije

Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera, specijaliziran za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, istaknula je da je poljoprivreda ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog europskog tržišta, novih pravila te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. Naravno, stvar je i u činjenici da su zemlje Europske unije 60-ih, 70-ih i 80-ih godina ulagale enormna sredstva u poljoprivrednu proizvodnju i efikasnost, a zadnjih desetljeća je u fokusu Unije više ruralni razvoj nego sam rast proizvodnje. Kako Hrvatska prije ulaska u EU nije uspjela riješiti svoje glavne probleme u poljoprivredi, koji su dodatno bili pogoršani tranzicijom i ratom, našli smo se u nepovoljnom okruženju sređenog zajedničkog tržišta.

“Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno više od pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, pojasnila je Zvjezdana Blažić.

Iz Smartera pritom naglašavaju da količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture hrvatske poljoprivredne proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj ovog sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna/ odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013. godini, na gotovo 6,8 milijardi kuna/ oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini. Za izravna plaćanja se ukupno dosad u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eura, a očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura, stoji u analizi.

Tu su i posebni nacionalni programi - CMO programi (vino, pčela i drugo) – za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura / 33 milijardi kuna od 2013. do 2020. godine.

“Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji, koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja nije predmet interesa - kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno, kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i po

DARKO BIČAK darko.bicak@poslovni.hr

Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno više od pet milijardi kuna vrijednosti proizvodnje