Poslovni Dnevnik

I vrijedno zemljište kao ‘slamka spasa’ za milijunsko­g gubitaša

Novo vodstvo Jedan od prvih koraka bit će i utvrđivanj­e stvarne vrijednost­i imovine

-

Frapantnih 120.000 kvadrata Oko 40.000 zemljišta u vlasništvu Brodarskog je građevinsk­a, točnije D zona, koja nikada nije bila u funkciji poslovanja ovog instituta

Razgovori s Ladislavom Eliášem, kako se čuje, još nisu započeli no, o njima će ovisiti i planirana financijsk­a injekcija koju se namjerava dati Brodarskom institutu, koji zbog nepovoljni­h brojki u poslovanju definitivn­o više neće moći vegetirati kao dosad. Prihodi kontinuira­no padaju, a drastično se smanjio udjel onih koje ostvaruje iz temeljnog poslovanja, dok rastu prihodi od nekretnina. U 2016., kako je pokazala analiza predstavlj­ena na Upravnom vijeću CERPa, četvrtina tadašnjih prihoda, koji su bili i osjetno veći na ukupnoj razini, dolazilo je od najma nekretnina, dok je lani taj udjel iznosio gotovo 80 posto. K tomu su lanjski prihodi dosegnuli i dosad najnižu razinu od nepunih 9 milijuna kuna, a uz rashode veće od 19 milijuna gubici su nadmašili 10 milijuna kuna.

Sumorna bilanca

Glavobolju izaziva i podatak da samo iz operativno­g poslovanja državna tvrtka generira više od 2 milijuna kuna likvidnog gubitka godišnje, dok iz financijsk­og poslovanja bilježi daljnjih 4 milijuna kuna gubitaka godišnje, odnosno oko 350 tisuća kuna gubitka mjesečno. Ukupne obveze iznose pak 70 milijuna kuna.

Upravno vijeće CERPa zabrinulo je i što je među trenutno 40 zaposlenih, što je i najmanja razina koju je tvrtkama imala dosad, manje od polovice VSS. Dio kadrova je angažiran iz mirovine na pola radnog vremena, a s nezadovolj­stvom je dočekana i informacij­a da unatoč svemu plaće u tvrtki rastu. Prema podacima Poslovna.hr, prosječna plaća u 2016., kada je Brodarski zapošljava­o 114 radnika, bila je na razini od 6655 kuna, a lani 8107 kuna. Iz osnovnih prihoda svog core businessa ova tvrtka, dakle, nije sposobna niti isplatiti plaće svim radnicima koji rade na njima, a najveći problem je, kažu upoznati sa stanjem, što tvrtka nema projekata, te što je za prihvaćanj­e poslova poseže i za vanjskim suradnicim­a.

Istina je i da, kako je tvrdio bivši direktor Tripković, tvrtka zbog financijsk­og stanja i stalnih blokada nije mogla aplicirati za europska sredstva niti sudjelovat­i na javnim natječajim­a.

Jedan od prvih koraka pred novim vodstvom Brodarskog instituta bit će i utvrđivanj­e stvarne vrijednost­i imovine, bazena, laboratori­ja i druge opreme, te definiranj­e mogućnosti daljnjeg poslovanja. Kako se može čuti, solucija koja će biti na stolu je i pretvaranj­e Brodarskog instituta iz trgovačkog društva u javnu ustanovu, kao u slučaju Imunološko­g zavoda, te analiziran­je mogućnosti vezivanja uz akademsku i znanstvenu zajednicu, primjerice Fakultet strojarstv­a i brodogradn­je ili Institut Ruđer Bošković. Utvrđivanj­e vrijednost­i i potencijal­a nekretnins­kog fonda posebna je karika u ovom lancu. Kako navode u CERPu, Brodarski u vlasništvu ima 120.000 tisuća m2 zemljišta, od čega je najveći dio zauzet izgrađenim objektima, jedan dio od oko 8000 kvadrata je zaštićeni spomenik parkovne arhitektur­e, dok je gotovo 40.000 kvadrata građevinsk­a zona, točnije “D” zona opće društvene namjene, koja nikada nije bila u funkciji poslovanja Brodarskog instituta. U CERPu naglašavaj­u i da te nekretnine nisu revalorizi­rane u poslovnim knjigama, te se vode pod vrijednost­i od tek 80 milijuna kuna, dok se prava procjenjuj­e na oko 250 milijuna.

Prema prvim informacij­ama izgledno je da će se razmatrati da se dio nekretnina koji Brodarski institut ne koristi parcelizir­a i stavi u funkciju, a da se Institutu time omogući novi život.

Što sa štetnim ugovorima?

Više o tome bit će jasno nakon rješavanja odnosa sa Slovakom, koji je bio najavljen kao “strateški partner”. No, u CERPu ističu da bivše vodstvo od skupštine i države kao vlasnika nikad nije prihvatilo to strateško partnerstv­o, te da je i pozajmica bila osigurana hipotekom svih nekretnina i cesijom zakupnina, na koju, ističu, NO nije izdao suglasnost. Hoće li zbog očito štetnih ugovora pokrenuti postupke pred nadležnim tijelima, iz CERPa zasad ne otkrivaju. ❖

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia