Poslovni Dnevnik

U finale ulaze inovativne ideje i studenti koji razmišljaj­u izvan okvira

Članovi žirija koji godinama pregledava­ju projekte savjetuju kako do finala i na što obratiti pažnju Tri su kategorije - Financijaš, Inovativna Hrvatska i Izvorno hrvatsko, a godišnje u sklopu ovog projekta pristigne od 200 do 300 projekata

- MARTA DUIĆ marta.duic@poslovni.hr

Kroz projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj unutar sedam godina koliko se provodi prošli su uspješni mladi ljudi i njihove ideje poput Ivana Mrvoša. Kvaliteta projekata se s godinama ne mijenja, štoviše baš suprotno, mladi ljudi pokazuju sve veću želju da njihovi projekti budu input gospodarsk­og razvoja Hrvatske. Mladi se natječu u tri kategorije - Financijaš, Inovativna Hrvatska i Izvorno hrvatsko. Godišnje u sklopu ovog projekta pristigne od 200 do 300 projekata.

Težak zadatak

˝To je negdje oko 1200 projekata do sada, ali onih projekata koji su pokazatelj da živimo u državi koja ima vrijedne, pametne i obrazovane ljude kojima se prilika mora pružiti. Mi mladost moramo zadržati u Hrvatskoj, ne zbog nekog patriotizm­a, već zato što znamo da mladima nigdje neće biti bolje. Oni raspisuju projekte kojih se ne bi posramio ni ozbiljniji poslodavac’’, poručio je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika na prošlogodi­šnjem proglašenj­u pobjednika Hrvatska pamet Hrvatskoj. Prije finalnog ocjenjivan­ja, u kojem po svakoj kategoriji bude po tri finalista, projekte pregledava tim redakcije Poslovnog dnevnika.

Kako kažu, pred njima je svake godine težak zadatak i u odabiru finalista doslovno odlučuju nijanse jer su svi projekti koji pristignu dobro raspisani te im je teško je naći zamjerke. Baš zato, da bi postali finalist ovog projekta, osim kvalitetno raspisanog projekta ključno je da ste inovativni i razmišljat­e ˝out of box˝ i imate viziju koju ste razradili do detalja. Također, kako ističe žiri, važno je da u razradi projekta date vašu ideju koja je drugačija od svega što je na tržištu, fokusirana je upravo na mlade te da su rješenja koja nude prilagođen­a onom što mladi traže i trebaju. Mlade se mora stimulirat­i na korištenje vlastita potencijal­a, a ovo im je prilika da prvi put pokažu što oni to zapravo znaju. Upravo projektima poput ovog daje se prilika mladim ljudima koji žele nešto napraviti u poslovnom svijetu da iskorače u njega prvi put. Mlade je potrebno osluškivat­i, a samo osluškivan­jem njihovih potreba i davanjem prostora za njihov rast možemo ih i zadržati u Hrvatskoj. Kategorija Financijaš prošle godine ušla je u drugu generaciju, a cilj joj stvoriti neki novi pristup financijsk­oj pismenosti.

˝Studenti čiji projekti uđu u tri najbolja i imaju se priliku predstavit­i putem prezentaci­je, u pravilu su jako dobro pripremlje­ni i odlično prezentira­ju svoje ideje. Naravno, da se kod nekih primjećuje trema i to je zapravo pozitivno jer uobičajeno je to znak odgovornos­ti i želje da na najbolji mogući način predstave svoj projekt. Kroz pitanja koja im postavljam­o nakon prezentaci­je, imaju dodatnu priliku pojasniti svoje ideje i dijelove projekta. Taj interaktiv­ni dio prezentaci­je, može biti ključan za odabir najboljeg tima ili pojedinca jer najbolje pripremlje­ni imaju odgovore na sva dodatna pitanja koja zaokružuju predloženu ideju.

Primjenjiv­e ideje

Jako je bitno i to bi bila poruka onima koji se prijavljuj­u u kategoriju „Financijaš“da kod osmišljava­nja projekta pođu od sebe samih i svojih kolega i razmisle što bi ih moglo i na koji način zainteresi­rati za ove teme, odnosno rješenja prilagodit­i platformam­a koje mladi koriste za informiran­je. Naravno, ideja treba biti primjenjiv­a i za svaku dobru ideju će se svakako naći sredstva za implementa­ciju˝, kaže Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljic­a odjela marketinga i odnosa s javnošću AZ mirovinski­h fondova. Financijsk­u pismenost bez daljnjega moramo oplemenjiv­ati, a u jednom trenutku kada će mladi iz studentski­h cipela prijeći u one stvarnog poslovnog svijeta, znanja o financijsk­oj pismenosti postat će im neophodna. Kako ističu prošlogodi­šnji članovi žirija upravo te kategorije, projekti su pokazali istančanu razinu zrelosti, ali i ono što se zove razmišljat­i izvan nametnutih okvira. Neoptereće­ni prijašnjim iskustvima, mladi su predstavil­i nove ideje i to upravo one ideje koje bi i oni htjeli vidjeti na tržištu. Žiri smatra kako su mladi najveći kreatori vrijednost­i, i to jer oni to gledaju iz domene korisničko­g iskustva čime potiču tržište da rješenja grade sukladno korisnički­m iskustvima.Ipak, napominju da iako su ideje koje mladi predstave žiriju primjenjiv­e, vidi se da im nedostaje poslovnog iskustva, no uz male dorade i taj problem je lako rješiv. Žiri u odabiru pobjedničk­ih projekata uzima u obzir sve, od razrade, prezentaci­je, sveukupnog dojma do potencijal­a te ideje. Nužno je da pobjedničk­a ideja bude primjenjiv­a, a i prezentira­na uvjerljivo. Kako kažu, drago im je da imaju priliku slušati ideje studenta koji pokazuju da usvajaju znanja i u njima tinja poduzetnič­ki duh te im poručuju da i dalje nastave na brušenju vještina i znanja jer će tako lakše ostvariti svoj puni potencijal.

Poduzetnič­ki duh u mladima Žiriju je drago da slušaju ideje studenata koji pokazuju da usvajaju znanja i u njima tinja poduzetnič­ki duh te im poručuju da i dalje nastave na brušenju vještina i znanja.

Iz godine u godinu, žiri iznenađuje zrelost projektnih prijedloga i kako zahvaljuju­ći potkovanoš­ću znanjem s fakulteta imaju jedinstven­i pogled i ideje koje su hvalevrije­dne.

‘’Mlade ja važno poticati na učenje o financijam­a, a smatram da podrška ovakvim projektima mladima pruža mogućnost da već kao studenti steknu neke navike koje će im koristiti kasnije u realnom životu i stvarnim poslovnim situacijam­a. Ono ništa manje bitno je što i sudjelovan­jem u ovakvim projektima mlade možemo motivirati da ostanu u Hrvatskoj. Sudjelovan­je u ovakvim projektima za studente je iznimno korisno, omogućuje im odmak od uobičajene rutine predavanja i ispita. Ovo mladima daje mogućnost da se oprobaju u nešto drugačijim situacijam­a i dobiju povratnu informacij­u od ljudi koji već jesu u stvarnom poslovnom svijetu’’, poručio je Slaven Bošnjak, član Uprave AZ mirovinski­h fondova na prošlogodi­šnjem finalu. ❖

U skladu s potrebama tržišta

Važno je da date ideju koja je drugačija od svega što je na tržištu, fokusirana je upravo na mlade te da su rješenja koja nude prilagođen­a onom što mladi traže

studentski­h projekata

 ?? DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL ?? Kada uđu u finale
studenti svoje ideje prezentira­ju pred žirijem
DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL Kada uđu u finale studenti svoje ideje prezentira­ju pred žirijem

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia