U jednom trenutku krenut će i odgođeno podizanje cijena
Ništa nije vječno Ekonomisti upozoravaju da administrativno limitiranje cijena jednom mora popustiti, a onda:
Inflaciju inicijalno potaknutu ponudom sve više će pratiti ona potaknuta potražnjom
ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ direktorica ekonomskih istraživanja RBA
Mimo već ranije predstavljenog prijedloga poreznih rasterećenja kojima bi se omogućilo povećanje plaća koje su zbog inflacije pod sve većim pritiskom, HUP je Vladi potkraj srpnja uputio i konkretan apel u vezi s energentima, ovaj put s naglaskom na električnu energiju koja je za većinu poslodavaca i primarni energent. Uz ograničenje cijene struje na (do) 150 eura/MWh za sve gospodarske subjekte, predložili su da se do kraja iduće godine ukinu ili trajno smanje mrežarina i trošarina, kao i da se smanjenje naknade za obnovljive izvore energije. Usto, Vladi su sugerirali i smanjenje osnovice poreza na dobit za iznos povećanja troška električne energije poduzetnika u odnosu na 2021. Te prijedloge u Vladi su zacijelo već vagali, a za tjedan-dva očito će biti i tema razgovora.
Tmurnije prognoze
U svakom slučaju, inflacijska kretanja u Hrvatskoj na tragu su procjena da bi i prosječna na razini cijele godine mogla biti dvoznamenkasta, iako je 12-mjesečni prosjek zasad na nešto više od sedam posto. Usporedbe prvih sedam mjeseci ove i prošle godine kažu da su u tom razdoblju cijene ove godine u prosjeku 9,1 posto veće.
Valja primijetiti i da su u HNB-u nedavnu reviziju očekivane (prosječne) inflacije za 2022. kojom su svoju prognozu podigli na 9,4 posto, popratili komentarom da u smislu rizika ostvarenja i dalje prevladavaju negativni rizici. Dakle, veći su izgledi da na kraju ispadne nešto veća, nego manja. Ove godine prvotna su očekivanja kod nas znatno premašena i u pogledu rasta BDP-a.
No, u pokušajima sagledavanja iduće godine, većina ekonomista danas računa da će inflacija i 2023. biti povišenija nego što se donedavno računalo (trenutne prognoze kreću se oko 4,5 posto unatoč visokoj osnovici 2022.). Recentna kretanja na robnim burzama to, doduše, trenutno ne podupiru.
Odgođeno podizanje cijena
“Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini iznad 4 posto”, komentirajući najnovije podatke DZS-a kaže ekonomska analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti poprilično je izgledno da će cijene energije ostati povišene, kaže, ali se administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti što će dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga. S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno prehrambeni sektor uz klimatske (ne)prilike dodatan su čimbenik koji ne dozvoljava povratak stopa inflacije prema razinama od dva posto.
“Inflaciju inicijalno potaknutu ponudom sve više će pratiti inflacija potaknuta potražnjom, a raste pritisak na rast plaća. Stoga u srednjem roku ne bi trebao iznenaditi podatak da rast temeljne stope inflacije bude veći od ukupne prosječne stope rasta potrošačkih cijena”, zaključuje Živković Matijević. Inače, prošlomjesečni rast potrošačkih cijena (u odnosu na lipanj) generiran je u prvom redu poskupljenjima u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića čije su cijene u prosjeku porasle za 2,2 posto, čime je njihov doprinos mjesečnoj inflaciji iznosio +0,57 postotnih bodova.
Sobzirom na turističku potražnju, nije neočekivano da su najviše porasle cijene u kategoriji Restorana i hotela; u odnosu na lipanj u prosjeku su porasle gotovo pet posto. Pad cijena odjeće i obuće koji je u srpnju bio pod utjecajem sezon - skih sniženja, te neznatno niže prosječne cijene komunikacija, samo su ublažili mjesečnu inflaciju. ❖