Strategija održivog turizma traži dužu sezonu i više hotelskog smještaja
U resornom Ministarstvu predstavljen prijedlog ključnog dokumenta
Strategija je usklađena s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. te Nacionalnim planom oporavka i otpornosti ova Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine ima četiri glavna cilja, od kojih je prvi razvoj cjelogodišnjeg turizma i njegovog regionalnog uravnoteženja, odnosno smanjenje sezonalnosti po čemu smo najgori na Mediteranu. Drugi cilj je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, što će svakako uključivati revizije i izmjene prostornih planova. Treći cilj je konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja, u kojoj danas dominira obiteljski smještaj s udjelom od 60 posto kapaciteta.
NNavike se mijenjaju
To pak traži i povoljnije poslovno i investicijsko okruženje te prilagodbu brzim tehnološkim promjenama i razvoj pametnih destinacija. Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom, uz unapređenje sustava turističkih zajednica i praćenja podataka sa turističkim satelitskim računom, uključivanjem u EU sustav podataka i slično. Ovo su osnovne postavke dokumenta koji je u javnoj raspravi do 20. kolovoza, a u srijedu ga je u Zagrebu predstavila ministrica turizma Nikolina Brnjac, pred stotinjak predstavnika turističkog sektora.
“Turističke navike i potražnja se stalno mijenjaju i turisti sve više traže destinacije i objekte koji brinu o održivosti prostora i ponude, ali i autohtonim doživljajima i sigurnošću. I situacija u svijetu, sa svim geopolitičkim i klimatskim izazovima, ide prema sve većem promišljanju i primjeni održivih rješenja u turizmu, koji može znatno pridonijeti i revitalizaciji lokalne zajednice te gospodarskom razvoju cijele Hrvatske. Vizija razvoja održivog turizma podrazumijeva kvalitetu i dobrobit lokalnog stanovništva, uvažavanje kulturno-povijesne i prirodne baštine, kao i rješavanje nedostatka broja i kvalitete radnika u turizmu te smanjenje utjecaja klimatskih promjena na turizam i njegovog negativnog utjecaja na prostor i stanovanje, s otpadom, prometnim gužvama”, poručila je Brnjac. Kako je poznato, Strategija je usklađena je s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. te Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO). Procedura je takva da će se nakon okončanja javnog savjetovanja obraditi pristigle primjedbe i prijedlozi, te će prijedlog Strategije ponovo biti predstavljen na Danima hrvatskog turizma (DHT) početkom listopada, nakon čega ostaje da se usvoji do kraja ove godine i počne vrijediti od 1. siječnja iduće.
Sudjelovalo 2850 ljudi
U Ministarstvu su jučer otkrili da je na izradi Strategije ukupno sudjelovalo 2850 ljudi, tu su predstavnici ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstva i drugih relevantnih institucija, potom predstavnici lokalne zajednice i brojni građani putem anketa. Pomoćnik ministrice Robert Pende naglasio je da se svi ciljevi iz strategije isprepliću, te da uz novi Zakon o turizmu koji se ptredviđa, za održiv turizam treba i novi Zakon o radu, koji će omogućiti i da se radnici što više zadrže u Hrvatskoj. Pende se osvrnuo i na izazov unapređenja strukture i kvalitete smještaja, o čemu ima dosta javnih polemika jer s oko 60 posto smještajnih ukupnih kapaciteta u privatnom smještaju turizam ima manje prihode i nižu kvalitetu od željene.
“Ako se struktura smještaja prilagodi ponudi sadržaja i samoj destinaciji možemo biti uspješniji u turizmu nego sada”, ocijenio je Pende, dodajući da će se ubuduće više poticati oni koji će više investirati u višu kvalitetu smještaja i nove turističke proizvode. ❖
Niža kvaliteta
Oko 60 posto ukupnih kapaciteta u privatnom smještaju turizam ima manje prihode i nižu kvalitetu od željene, ističu iz Ministarstva