Karteli u javnim nabavama najpogubniji su za tržište
Pojačali smo suradnju s Ministarstvom gospodarstva i Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave
Uigrane sheme
‘Zabranjeni dogovori konkurenata u javnoj nabavi najčešće se odvijaju kroz podnošenje očito neprihvatljivih ponuda, rotacije, suzdržavanje od nadmetanja...’
Tržišna je utakmica ono što čini okosnicu kapitalizma, sustava u kojem svatko s dobrom tržišnom idejom može profitirati. U konačnici, u takvom bi sustavu profitirati trebali svi, jer pravo tržišno natjecanje vodi šarolikosti na tržištu te posljedično - nižim cijenama. Mnogima, nije tajna, takav sustav ne odgovara. Funkcioniranje istog stoga paze agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koje se stalno susreću s novim izazovima. Trenutno su to digitalne platforme. Uzmimo za primjer Google. Ova kompanija toliko je ojačala da konkurencije praktički nema jer istu naprosto pojede. Europa stoga godinama promišlja kako ograničiti njihovu moć. O tome će se, između ostalog, baviti Međunarodna konferencija u organizaciji AZTN-a, koji slavi 25 godišnjicu djelovanja. Tim smo povodom razgovarali s Mirtom Kapural, predsjednicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je u Agenciji 18 godina, a godinu dana na njezinom čelu.
Poznati su razni slučajevi zabranjenih sporazuma - kartela, u kojima se poduzetnici dogovaraju o cijenama i tako narušavaju tržišno natjecanje. Koje su društvene posljedice takvih dilova?
Kartel je po definiciji zabranjen sporazum između poduzetnika koji su međusobni konkurenti. Oni nanose najveću štetu na tržištu. Mi smo u praksi imali dosta malih, lokalnih kartela što je normalno jer smo mala zemlja, no i takvi nanose veliku štetu zato što uslijed kartela potrošač ima manji izbor proizvoda, više cijene, proizvode manje kvalitete. Pošto su se dogovorili, poduzetnici nemaju poticaja ulagati, niti biti inovativni, i u tom smislu karteli potrošačima i gospodarstvu u cjelini nanose veliku štetu i zbog toga su najteži oblik povrede propisa o tržišnom natjecanju. Zato se i izriču najveće kazne, do 10% ukupnog godišnjeg prihoda, iako se u praksi rijetko kad izrekne tako visoka kazna. Posebno su štetni zabranjeni dogovori između konkurenata u postupcima javne nabave. To se najčešće odvija kroz podnošenje očito neprihvatljivih ponuda, kroz rotacije, ili suzdržavanje od nadmetanja, podjelu tržišta po nekoj unaprijed dogovorenoj shemi. Upravo smo iz tog razloga sporazumima pojačali suradnju s Ministarstvom gospodarstva i Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave, kako bismo došli do što više informacija o toj vrsti kartela.
Koliko ih je teško otkriti?
Teško. Otkrili smo jedan takav kartel. Ove je godine donesena odluka te je izrečena kazna od dva milijuna kuna u slučaju Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport i Marino-Lučko koji su sklopili zabranjeni sporazum u postupku javne nabave koji je provela Ustanova “Dobri dom” Grada Zagreba. Dokazi su bili mailovi koje su razmjenjivali i tablice u kojima se točno vidjelo koji će od njih ići s kojom nižom cijenom kako bi drugi dobio. Imali smo i svoje analize kojima smo točno mogli utvrditi da je zaista došlo do zabranjenog sporazuma te smo proveli nenajavljene pretrage.