Državna intervencija u krizi donosi rizik za tržišno natjecanje, ali u izvanrednim je okolnost ima opravdana

Eksperti u Zagrebu Na konferenciju stiže Olivier Guersent, direktor Opće uprave za tržišno natjecanje EK te profesor Richard Whish, s Kings Collega u Londonu

Kako dolazite do saznanja o kartelima?

Kroz podnesene inicijative, objave u medijima, kao u primjeru autoškola u Splitu, gdje smo našli dvije grupe na WhatsAppu u kojima je bilo očito da je riječ o dogovoru, a to smo dokazali i analizama cjenika. Oni su zaista u WhatsApp grupi rekli “jesmo ih, pazite na AZTN”. Dakle, bili su svjesni protupravnosti svog djelovanja. Izrekli smo im kaznu od 460 tisuća kuna. Možda se čini da ne izričemo visoke kazne za kartele, ali razlog je što se obično radi o manjim poduzetnicima. Do saznanja dolazimo i kroz najave zapisnika sa sastanak udruga, gdje često dolazi do dogovora. To smo imali u slučaju kartela marina i zaštitara. Zatim kroz anonimne prijave, nenajavljene pretrage, digitalnom forenzikom, prijavom pokajnika, istraživanjem tržišta ili putem europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

Koliko ste sveukupno novčanih kazni izrekli zbog kartela?

U posljednjih deset godina gotovo 9,3 milijuna kuna. Taj bi iznos bio znatno viši da nam Visoki upravni sud RH nije tri rješenja, u kojima smo izrekli baš visoke kazne za kartele, preinačio odnosno vratio na ponovno odlučivanje. Da toga nije bilo taj bi iznos iznosio čak 26,5 milijuna kuna.

Koliko Vam je u kažnjavaju kartela problem sudska praksa?

U nekim predmetima kao što je bio kartel Hrvatskog društva ortodonata je mogao biti problem, međutim to je korigirano odlukom Vrhovnog suda tako da bih općenito rekla da nije veliki problem. Mislim da se suci sve više educiraju. Donekle ih razumijem jer je riječ o kompleksnom području i najbolje bi rješenje bilo da postoje dva, tri specijalizirana suca. Premala smo zemlja za specijalizirani sud kao što imaju neke druge države.

Popravlja li se situacija što se tiče zabranjenih sporazuma, odnosno kartela?

Voljela bih vjerovati da se popravlja. Spoznaja je ipak malo viša nego što je bila ranije. No kartela je bilo i bit će, a metode su u digitalno vrijeme sofisticiranije.

Morate biti pravi istražitelji?

Na neki način i jesmo, posebno što se kartela tiče.

Ove godine AZTN slavi 25 godina djelovanja. Koji su bili najveći izazovi, a što biste izdvojili kao postignuća Agencije?

Izazova je bilo dosta. Agencija je počela kao vrlo mala institucija s vrlo ograničenim resursima i skromnim znanjima o tržišnom natjecanju. S godinama smo gradili praksu nastojeći da bude usklađena s onom EU-a, odnosno s europskim pravom tržišnog natjecanja. Istovremeno smo u hrvatskom okruženju nastojali podizati razinu znanja i svijesti o pravu tržišnog natjecanja, prije svega educiranjem i specijaliziranjem naših djelatnika. Uloga općeg regulatora nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja nije jednostavna. Ona zahtjeva vrijeme da se steknu potrebna specijalizirana znanja.

Što se tiče uspjeha i postignuća mogu reći, a tu sam dugo - 18 godina, da se Agencija razvila u neovisnu, profesionalnu, stručnu i kredibilnu instituciju, otvorenu za suradnju i koja svojim radom doprinosi dobrobiti gospodarstva. Konkretnije, naši su najveći uspjesi provedba Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i donošenje niza rješenja kojima smo utvrdili zabranjena postupanja, kartele, zlouporabe vladajućeg položaja... Treba spomenuti su i ocjene koncentracija. Tu smo upravo s različitim ocjenama omogućili opstanak određenih poduzetnika na tržištu. Spomenula bih sanaciju Sberbanke koja je bila provedena u roku od 48 sati što je bilo značajno za potrošače jer nije došlo do likvidacije banke i računi potrošača bili su spašeni. Spomenula bih omogućavanje jačanja i stvaranja trećeg jakog poduzetnika i konkurenta na tržištu telekomunikacija opstankom Optime i njezinim preuzimanje od strane United Groupa. Učinkovita konkurencija u trgovini na malo je isto tako posljedica naših odluka. Dali smo mnoga mišljena na zakone koji su doveli do liberalizacije tržišta. Primjer je taksi usluga gdje smo izrekli dva mišljenja koja su potaknula da se to tržište otvori.

Možemo se pohvaliti i uspješnom provedbom novog zakona u našoj nadležnosti, Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama što je rijetko i na europskoj razini. Ono što najviše treba istaknuti kao uspjeh Agencije, su njezini ljudi, profesionalci koji su malo po malo, zajednički gradili praksu poštivanja prava tržišnog natjecanja u Hrvatskoj.

Ovu 25. godišnjicu obilježit ćete sutra velikom međunarodnom konferencijom. Tko dolazi i kojim ćete se temama baviti?

Jedno od glavnih izlaganja će održati Olivier Guersent, direktor Opće uprave za tržišno natjecanje EK, prva osoba iza Margrethe Vestager. Predavanje će održati i Vesna Tomljenović, sutkinja Općeg suda EU te profesor Richard Whish, s Kings Collegea u Londonu - priznati stručnjak za pravo tržišnog natjecanja. Iz njegovih smo udžbenika svi učili kad smo počeli raditi u Agenciji. U panelima će sudjelovati čelnici drugih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja EU-a, konkretno Rumunjske, Grčke i Slovenije. Konferencija će se baviti aktualnim temama iz područja prava tržišnog natjecanja.

Jedna od aktualnih tema kojom ćete se baviti je i provedba pravila o zaštiti tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu. EU već dugo priprema Akt o digitalnom tržištu kojim bi trebala stati na kraj dominantnom i često monopolnom položaju koje digitalne platforme poput Googla, Mete, Microsoft, Amazona, imaju. Kada bi te Uredba trebala stupiti na snagu i što donosi?

Akt o digitalnim tržištima, odnosno Uredba EU-a, trebala bi stupiti na snagu u prvoj polovici 2023., a istom se utvrđuju jasna pravila za velike internetske platforme koje se zovu tzv. nadzornici pristupa. Cilj je da nijedna velika digitalna platforma koja djeluje kao takav nadzornik pristupa ne zloupotrebljava svoj položaj na štetu poduzetnika koji žele pristup. Pošto one imaju znatan utjecaj na unutarnjem tržištu i izrazito jako tržišnu moć, mogu spriječiti pristup i potrošačima i klijentu. Primjer može biti nepoštena upotreba podataka poduzetnika koji posluju na platformama, situacija u kojoj su korisnici vezani za određenu uslugu i imaju ograničene mogućnosti za zamjenu pružatelja usluga kao što je bilo u slučaju Googlea, a prije i Microsofta. Postoje i neke specifične klauzule koje se javljaju u digitalnoj trgovini. Potom postupanja s velikim podacima, pogotovo u odnosu na zaštitu privatnosti te problem koji je meni jako zanimljiv, a to su algoritmi koje poduzetnici koriste za praćenje te se postavlja pitanje jesu li oni neka nova vrsta kartela. Neke agencije već imaju odjele za digitalna tržišta, recimo V. Britanija i Njemačka. Mi smo dosad proveli dva istraživanja na digitalnim tržištima. Jedan se odnosio na booking, odnosno online rezervacije smještaja u Hrvatskoj te smo nedavno dovršili i istraživanje digitalnih platformi za dostavu hrane. Pred nama je digitalna era u pravu tržišnog natjecanja i to će donijeti jednu novu dinamiku i novu praksu. Tu ćemo se i mi morati ekipirati jer nam trenutni resursi za to neće biti dostatni. Ovdje se traže specijalizirana znanja.

Što su pokazala istraživanja digitalnog tržišta u Hrvatskoj?

Ona funkcioniraju, situacija nije problematična, no nastavit ćemo s istraživanjima u oba slučaja.

Hoće li napori EK uroditi plodom u pokušaju ograničavanja tehnoloških divova. Znamo da je ista već tri puta kaznila Google pa se iznos kazni popeo na 8,25 milijardi eura, no nije pomoglo?

Još se ne zna kako će sve funkci

Novo poglavlje

‘Pred nama je digitalna era u pravu tržišnog natjecanja i to će donijeti novu dinamiku i praksu. Tu ćemo se i mi morati ekipirati jer nam ovi resursi neće biti dostatni’

onirati u praksi. Čak se i EK mora ekipirati kako bi mogla sve provoditi, no mislim da platforme definitivno treba staviti pod kontrolu.

Već četiri godine AZTN vodi računa i o kontroli nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Svako malo čitamo da ste nekog trgovca kaznili jer zlorabe položaj u odnosu na dobavljače i proizvođače. Ima li učinaka Zakona?

Već se u prve dvije godine primjene ZNTP-a pokazalo da je donio pozitivne promjene u poslovanju koje su do tada pogodovale samo trgovcima. Do toga je došlo zato što su se zakonom uredili okviri za nove odnose, a dio nekih neželjenih pojava za dobavljače je počeo nestajati. Došlo je do veće pravne sigurnosti zato što je sada zakonom propisana forma ugovora.

Mnogo je drugih pozitivnih učinaka. Manje je neizvjesnosti za proizvođače i zaštićeniji su.

Povećana je i likvidnost u sektoru poljoprivrede i hrane budući da su sada rokovi za plaćanje ograničeni na 30 dana za svježe proizvode, te 60 za druge poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Koliko ste kazni izrekli za nepoštene trgovačke prakse?

Od 1. travnja 2018. do 1. svibnja 2022. AZTN je izrekao ukupno 6,3 milijuna kuna kazni i od toga je u državni proračun uplaćeno 4,4 milijuna. U 2021. izrekli smo 1,8 milijuna kuna kazni.

Koliko državna intervencija u krizi, kojoj trenutno svjedočimo, remeti tržište?

Sa stajališta tržišnog natjecanja intervencija nije poželjna. Ona donosi rizik za tržišno natjecanje, kontrola cijena utječe na funkcioniranje tržišta, ali u vrijeme krize i izvanrednih okolnosti to je opravdano.

Zanimljiv je primjer Njemačka u kojoj je Federalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja Bundeskartellamt iznimno dozvolilo suradnju konkurenata u ovoj krizi i to između distributera i uvoznika plina te šećerana. Naravno, vremenski ograničeno. Bitno je da ovakvo prilagođavanje pravila tržišnog natjecanja, zbog provođenje mjera za suzbijanje učinaka nepovoljnih gospodarskih kretanja, ne znači da će biti dopuštena teška kršenja prava tržišnog natjecanja. Suradnja ne znači dogovore o cijenama između konkurenata.

Dapače, tržišno natjecanje ima značajnu ulogu u vrijeme inflacije budući da, jednako kao i inflacija, djeluje na porast cijena. Ako nemate tržišnog natjecanja cijene rastu kao i u vrijeme inflacije. U vrijeme krize konkurentna tržišta i učinkovita provedba prava tržišnog natjecanja imaju ključnu ulogu jer se tržišnim natjecanjem osigurava očuvanje niskih cijena za potrošače.

To znači da se ni ove privremene mjere ni na koji način ne smiju koristiti za prikrivena i zabranjena postupanja poduzetnika. ❖