Drugi zarađuju na nama jer nemamo energanu za otpad koji se ne može oporabiti
Što s otpadom na odlagalištima govorilo se na panelu ‘Reciklati, vrijedne sirovine’
Zemljama u okruženju, koje imaju termičku oporabu otpada, odgovara da Hrvatska nema energanu
UHrvatskoj još uvijek velika većina otpada završava na odlagalištima, što je naravno, najgore što se s otpadom može dogoditi jer je vrijedna sirovina. Zbog takve situacije, moglo se čuti na konferenciji Poslovnog dnevnika Waste Expo, Hrvatska dvostruko gubi. Kako je naglasio Igor Podravac, suosnivač i direktor poslovnog razvoja Premifaba, onaj materijal koji ne možemo oporabiti, morali bi termički obraditi kroz energane. Međutim, Hrvatska nema niti jednu energanu, pa gubimo dok neki drugi na nama zarađuju. Svemu tome svjedočimo u situaciji energetske krize.
Kolone kamiona
”Zemljama u okruženju, koje imaju termičku oporabu otpada, odgovara da Hrvatska nema energanu. Trenutno imamo situaciju da tone i tone materijala odlaze iz države. Prevoze ga dnevno kolone kamiona, a to se masno plaća. Hrvatska dakle dvostuko gubi. Izvozimo i novac iz države, a izvozimo i energiju”, upozorio je Podravac. Svi su sudionici panela o reciklatima stoga složni - Hrvatska treba energanu. “Mi imamo zazor od njih. Imamo otpad koji za ništa ne možemo iskoristiti i trebalo bi ga energetski oporabiti kako bi u budućnosti od njega profitirali”, istaknu je Zlatko Kraljević, zamjenik predsjednika Udruženja industrije plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
S njime se slaže i Vanja Horvat, direktor kompanije Interzero Hrvatska. “Beč se grije na otpad”, podsjeća direktor tvrtke koja razvija integrirane usluge zaštite okoliša. Problem je Hrvatske, upozorio je Podravac, što nemamo zatvoren sustav gospodarenja otpadom. “Imamo dva postrojenja za proizvodnju alternativnih goriva, a niti jedno koje ga energetski može oporabiti, što je potpuna besmislica”, ističe suosnivač Premifaba, tvrke koja se bavi reciklažnom organskih otapala. No situacija je takva, upozorava Podravac, da za pokretanje energane prvo moramo osigurati lokacijske dozvole.
A kada do toga dođe, gotovo uvijek imamo pobunu građana koja zaustavlja gotovo svaki plan uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. To pak, upozoravaju svi sudionici panela Poslovnog dnevnika o reciklatima, nosi više štete nego koristi. “Velike se količine energije nalaze u tom materijalu, posebno u otpadnoj plastici. Poznato je, naime, da se ne mogu sve plastike oporabiti i vratiti na tržište ponovo kao plastika. Dakle, nema drugog rješenja nego termička oporaba. Odlaganje na deponijima znači da taj problem ostavljamo našoj djeci. To je besmisleno posebno danas u energetskoj krizi kada imamo ekstremne gubitke, a u otpadu imamo enormene količine energije koju možemo iskoristiti”, ističe Podravac.
Loš sustav
Situacija je trenutno takva, pojasnio je Kraljević iz HGK-a, da se u proizvodnju vraćaju jedino PET boce, a ostatak sirovina - poput plastike, tekstila, metala - daleko manje zbog lošeg sustava sortiranja. Naime, sirovi
40 posto iskoristivost je plastičnog otpada nakon sortiranja
na nakon selekcije mora biti dobro sortirana da bi se mogla oporabiti. A Hrvatska je po tom pitanju tek na početku uspostave sustava. Ne čudi stoga da ogromne količine otpada izvozimo da bi druge države na njemu zarađivale.
”Kod nas dobar dio otpada još uvijek završava na deponiju. Dobar je primjer plastika čija je iskoristivost, nakon primarne selekcije i sortiranja, tek između 40 do 70 posto”, upozorio je direktor tvrtke Interzero Hrvatska. Dodaje i da je što se reciklata tiče situacija u Europi izazovna zbog inflacije i rasta cijene energenata. Kako navodi, cijene su sirovina na svjetskom tržištu do prije dva mjeseca bile na vrhuncu, no trenutno su u velikom padu. “Cijena je kartona danas tri puta manja nego što je bila prije tri mjeseca. Veliki su pogoni u Njemačkoj, primjerice, počeli zaustavljati proizvodnju”, kaže Horvat ističući da je u ovakvoj situaciji gotovo nemoguće kvalitetno planirati poslovanje. Ističe pritom da je u Hrvatskoj otvaranje tržišta i davanje mogućnosti Organizacijama za ambalažni otpad ključan uvjet za dostizanje nacionalnih ciljeva.
No ova kriza ne utječe toliko na Premifab kojem s cijenom sirovina raste i cijena proizvoda, no zbog kvalitete i specifičnosti onoga što rade posla imaju. “Radimo specifičnu reciklažu organskih otapala te na tržište uspjevamo vratiti materijal često bolje kvalitete nego što je bilo njegovo prvotno stanje”, rekao je Podravac. ❖