Hoće li hrvatska politika ikad pustiti državne tvrtke na burzu?
OECD preporučuje smanjenje državnih udjela u kompanijama, ali...
Hrvatska bi mogla koristiti tržišta kapitala i za smanjenje državnih udjela i za poboljšanje upravljanja tvrtkama, smatra OECD
Ne bude li političkih iznenađenja u fotofinišu s ulaskom u Schengen i s eurom u novčanicima u siječnju, od tri strateška vanjskopolitička cilja Vlade ostaje osiguranje ulaznice za Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) s kojom su započeti pregovori. Zajednička valuta i ukidanje graničnih prijelaza bit će “booster” za gospodarstvo kojem u vremenu neizvjesnosti dobro dođe svaka dobra vijest (doduše bitno manji od ulaska u EU), no na tržištu kapitala posebno se navija za OECD. Poboljšanje korporativnog upravljanja i odvajanja političkog utjecaja od poslovanja u državnim poduzećima te uvrštenje svih državnih tvrtki na burzu, samo su preporuke, ne i obvezni uvjet za članstvo. Bacanje svjetla na poslovanje koje bi zahtijevale burzovne kotacije bio bi presedan u dosadašnjoj praksi upravljanja državnim firmama, prečesto destinacijama za uhljebljivanje podobnih kadrova i serijskim proizvođačima afera. OECD navodi da je Vlada RH kao ključni prioritet odredila nastavak procesa privatizacije državnih poduzeća te poboljšanje njihovog upravljanja i učinkovitosti. “Slijedeći uspješne primjere u mnogim zemljama, Hrvatska bi mogla koristiti tržišta kapitala i za smanjenje državnih udjela i za poboljšanje upravljanja tvrtkama. To bi također pomoglo u povećanju domaćeg tržišta kapitala i učinilo ga privlačnim za privatne tvrtke i investitore. Važan korak prema ovim ciljevima bio bi prijenos uvrštenih državnih poduzeća iz nižih segmenata burze na glavno tržište”, ističe se. Dodaju da bi Vlada “mogla razmotriti provođenje sekundarnih javnih ponuda” drugih državnih poduzeća s nižim omjerima slobodnog prometa da poveća udio dionica raspoloživih za trgovanje. “Unutar portfelja neuvrštenih državnih poduzeća postoji mnogo velikih tvrtki koje bi se mogle razmotriti za uvrštenje na glavno tržište putem IPO-a”, preporučuje OECD. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić nade u rast ekonomije i konvergencijski iskorak polaže u namjeru ulaska u OECD, baš zbog razvoja tržišta kapitala i unapređenja korporativnog upravljanja. “Među preporukama OECD-a je da se sva poduzeća u državnom vlasništvu listiraju na burzu i budu u višem tržišnom segementu upravo radi povećanja transparentnosti”, kaže Gažić dodajući da bi to podrazumijevalo određene zakonske prilagodbe.
”Uvrštenje na burzu ne znači automatsku privatizaciju, primjerice, Hrvatskih šuma, već je to modus da velik dio ekonomije kojeg čine državne tvrtke postane transparentniji”, kaže čelnica ZSE. Napominje da afere kao posljedica političkog kadroviranja kontinuirano štete percepciji ulagača o Hrvatskoj, što čitavo društvo i ekonomiju čini taocima takve korporativne prakse.
Dosta sam optimistična po pitanju preporuka koje se odnose na tržište kapitala. Da se samo polovina mjera implementira, pomak bi bio ogroman
IVANA GAŽIĆ predsjednica Uprave Zagrebačke burze
Dok je politika zanemarila potencijale tržišta kapitala, unatoč najavama privatizacija dijela portfelja u državnom vlasništvu, Zagrebačka burza zadnjih je godina neumorno radila na regionalnom povezivanju kako bi došla na radar velikih međunarodnih ulagača. Bez poticaja od strane države i jakih imena u IPO-ima (ili sekundarnim uvrštenjima) teško je očekivati ubrzanje dinamike. Od 50ak preporuka koje je izložio OECD, Gažić najvažnijima smatra uvođenje investicijskih računa te mjere koje ciljaju poboljšanje korporativnog upravljanja. Ideja investicijskih računa svodi se na to se građanima omogući jednostavnije investiranje, primjerice, kroz povlašteni porezni tretman sredstava na tom računu dok god je namijenjen ulaganju.
Oživljavanje burze
“Dosta sam optimistična po pitanju preporuka koje se odnose na tržište kapitala jer je država ulazak u OECD odredila kao strateški cilj. Da se samo polovina mjera implementira, pomak bi bio ogroman”, vjeruje Gažić.
“Krediti banaka dizajnirani su za organski rast, a burza je mjesto prikupljanja kapitala za akvizicije, regionalnu, europsku ili svjetsku ekspanziju. Infobip i Rimac danas ne bi bili to što jesu da nije bilo tržišta kapitala”, smatra Gažić. Za oživljavanje burze OECD navodi lepeza dubokih reformi; od lakšeg pristupa tvrtkama, otključavanja potencijala institucionalnih ulagača s naglaskom na mirovinske fondove, mobilizacije privatnog kapitala te jačanja bilanci poduzeća i stečajnih propisa. Također, uvođenje državnog korporativnog rejtinga, odnosno jedne adrese koja bi objavljivala rejtinge listanih vrijednosnica privatnih izdavatelja, elektronsko glasovanje (na daljinu) na glavnim skupštinama dioničara… Ističe se da Hrvatska stvara 0,38 posto europskog BDP-a, ali tržišna kapitalizacija ZSE doseže tek 0,25% ukupne vrijednosti kompanija na europskim burzama. Obrtaj prometa, indikator efikasnosti i likvidnosti koji pokazuje koliko se brzo mogu izaći iz ulaganja, bio je na ZSE (prije krize) tek 1,5 posto. Na Varšavskoj burzi je 19 posto, dok prosjek EU burzi doseže 58 posto. Funkcionalno tržište kapitala nije samo izvor osiguranja financiranja tvrtki već i državnih kapitalnih projekata, jednom kada presuše europski fondovi, napominju naši sugovornici. Iako se iz današnje perspektive ‘frontloadinga’ izašna europska sredstva čine neograničena, ona će najvećim dijelom presušiti krajem desetljeća pa će se financiranje velikih projekata vratiti na lokalni fiskalni kapacitet.
Habitus premijera
“Ulazak u OECD u političkom je smislu dobar za Hrvatsku jer se ne prima bilo koga, a traži se zadovoljavanje određenih uvjeta. Ako pogledate članice, poput Turske, to nije najelitniji ekonomski klub i ne bih rekao da će ulazak imati snažan ekonomski učinak, to bi bilo pretjerano reći, no članstvo pruža niz koristi donositeljima odluka javnih politika “, kaže ekonomist Damir Novotny. “Radi se o jednom razvojnom koraku, ‘milestoneu’ Vlade koja voli te vanjskopolitičke agende jer je to u habitusu premijera”, kaže.
Ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Josip Funda pak smatra da je cijeloj priči najvažniji sam proces pristupanja jer će različiti odbori OECD-a detaljno češljati politike i regulativu u nekoliko odabranih područja, od digitalizacije i infrastrukture do bioraznolikosti, pitanja zaštite okoliša i uključivog rasta.
“I u svakom od tih područja Hrvatska će morati provesti određene reforme kako bi se uskladila s standardima OECD-a, a to su ujedno i standardi najrazvijenijih zemalja svijeta”, kaže glavni ekonomist Svjetske banke u Zagrebu Josip Funda. Dodaje da samo članstvo ne nosi nikakve izravne financijske koristi. “No, podiže pouzdanje investitora u Hrvatsku, a zemlji daje pristup prvoklasnim istraživanjima i analizama te kvalitetnim statističkim podacima koja mogu pomoći u definiranju reformske agende. Na svakoj je zemlji da tu priliku iskoristi na najbolji mogući način kako bi u konačnici i ispunila viziju OECD-a, a to je unaprjeđenje kvalitete života i podizanje standarda svih građana”, zaključuje. ❖