Kakva zima čeka Srbiju? Kriza sve teža, ali ima nade...

Na ruku ne idu cijene na europskom tržištu, stanje EPS-a, hidrološka situacija...

Pozitivno je što je porasla svijest o obnovljivim izvorima energije, a potrošnja struje pala je za 14% u odnosu na lanjski listopad

Nedugo po objavi sastava nove Vlade Srbije, 4. studenog, nova ministrica rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Negre za Euronews Serbia izjavila je da je reforma sektora energetika u Srbiji dugo odgađana, a nužna, što uključuje i reformu javnih poduzeća. Naglasila je da cijene struje i plina moraju doći na dnevni red, “i to više prije, nego kasnije”, jer su energetske tvrtke u Europi povećale cijene struje i plina “tri, četiri, pet puta, a negdje i više” (sic!).

“Ne može drukčije. Da, države naveliko ulažu u energetski sektor. To radi i Srbija. Ali mi smo minimalno podizali cijene struje i plina. Moramo pričati o teškim temama za sve nas”, rekla je i dodala “da moramo biti održivi”.

Rebalans 'krpa' EPS

Vlada Srbije je 6. studenog usvojila rebalans proračuna. Predviđena stopa deficita proračuna središnje države s 3 povećana na 3,94%, i to zbog preuzimanja gubitaka Elektroprivrede Srbije (EPS) i Srbijagasa. U opisu rebalansa, pod eufemizmom “Izdaci za nabavku financijske imovine”, koja je povećana za više od 1000% u odnosu na prvobitno planirani proračun, na 153 milijarde dinara ili 1,3 milijarde eura, kriju se “intervencijska sredstva izdana za prevazilaženje energetske krize”, što u prijevodu znači pokrivanje tekućih gubitaka EPS-a i Srbijagasa.

Na panelu, odžanom 8. studenog, pod nazivom “Da li će energetska kriza upaliti šibicu u proračunu?” glavna poruka bila je: ne dođe li do poskupljenja struje i plina za privredu i kućanstva, gubici EPS-a i Srbijagasa pokrivat će se iz državnog proračuna. Što neminovno znači i kraj ambicioznog trošenja proračuna za infrastrukturne projekte, te za sektore kojima su očajnički potrebna ulaganja, poput školstva, poljoprivrede, zdravstva, obrane...

Na panelu je spomenuto i da opasnost prijeti i od lokalnih toplinarskih poduzeća, koja su tražila poskupljenje daljinskog grijanja u rasponu od 2 do 36%, a, ako im se njihovim zahtjevima ne udovolji, trošak će se neminovno preliti u proračune lokalnih samouprava, što, uzimajući u obzir činjenicu da većina jedinica lokalne samouprave u Srbiji ovisi direktno od dotacija iz proračuna središnje države, znači dodatni udar na proračun i još veće smanjenje manevarskog prostora Vlade Srbije za intervencije za pomoć privredi, zbog inflacije koja neumitno slijedi poslije poskupljenja struje i plina.

Slijede li restrikcije struje?

U razgovoru za emisiju “Marker” Insajder TV-a, 25. listopada, Željko Marković iz Delloitea je izjavio da je jako teško predvidjeti hoće li biti restrikcija struje u Srbiji, te da to ovisi o mnogo faktora. Prema njegovim riječima, trenutačna cijena ostat će do kraja prosinca.

Osim toga, naveo je da su sve europske zemlje našle neki način da zaštite gospodarstvo od cijenovnog udara, a da je Vlada Srbije našla relativno rješenje u vidu prekoruka o cijeni električne energije, čime se osigurala privreda od eventualnih zatvaranja određenih pogona, otpuštanja radne snage, te, u konačnici, od inflatornog udara. Izjavio je i da ne postoje jamstva da daljih havarija u EPS-u neće biti, te da svi moraju snositi odgovornost, ali i da država mora ući u upravljačku stukturu EPS-a, jer je EPS u jako lošoj financijskoj situaciji.

Perspektivne cijene električne energije na europskom tržištu za prvo tromjesečje 2023. kreću se na razini prošlogodišnjih, u iznosu od oko 400 eura/ MWh, što ulijeva nadu da gubici neće premašiti prošlogodišnje. Koliko će biti poskupljenje ovisi o više faktora, prije svega o cijeni električne energije na europskom tržištu. Kako Srbiji trenutačno fali oko 10% kapaciteta za proizvodnju električne energije, a uzmu li se u obzir i situacija s ugljenom te mogući nepovoljni meteorološki uvjeti, onda će i manjak biti zasigurno veći.

Iako je u proteklih godinu dana samo za uvoz struje potrošeno gotovo milijardu eura, u EPS-u je pod novim vodstvom (mada i dalje u v. d. statusu) konačno počela sanacija štete, pokušavaju se zaustaviti negativni trendovi. Primjerice, angažirane su sve TE-TO na plin u Srbiji, ukupne snage 420 MW, tako da su u listopadu HE Drinsko– limske radile s minimumom kapaciteta, a RHE Bajina Bašta punila akumulacije, čime je stvorena određena rezerva, iako je hidrološka situacija i dalje vrlo nepovoljna, te je razima akumulacija i dalje za oko 40% niža od prosijeka.

Glede situacije s TE Nikola Tesla situacija je nepromijenjena, i radi s oko 60% kapaciteta, dok TE Kostolac radi u punom kapacitetu.

Negativni financijski trendovi

Što se financijskog poslovanja tiče, i dalje se očekuju negativni trendovi. Glede stanja na europskom tržištu, razočaravajući podaci stižu iz Francuske, koja i dalje ima problema s korozijom u polovici od 56 nuklearnih reaktora, tako da je proizvodnja električne energije za 2022. iz tih izvora i dalje u rasponu od 275 do 285 TWh, umjesto predviđenih 280-300 TWh.

Među uzrocima kašnjenja radova bili su i štrajkovi podizvođača na pojedinim reaktorima, ali plan za 2023. godinu, koji predviđa proizvodnju od 300-330 TWh ostaje i dalje. S druge strane, umjereni optimizam ulijeva činjenica da je porasla svijest o obnovljivim izvorima energije, te da Elektromreža Srbije polako uvodi kategoriju proizvođača-potrošača (prosumers), te da je kampanja štednje ipak donekle urodila plodom, pa je potrošnja struje tijekom listopada 2022. bila za 14% manja nego u istom razdoblju prošle godine. ❖