Zbog reforme zdravstva skok cijena osiguranja neizbježan
Zbog udara na poslovanje s Vladom već pregovaraju o odgodama
Osim što se radi o povećanju značajno iznad već visoke stope inflacije, ono dodatno potencira buduću inflaciju, smatraju osiguravatelji
Vizija reforme zdravstva ministra Vilija Beroša malo je koga ostavila ravnodušnim: medicinari ne vide konkretna rješenja, od lista čekanja do prevelikog broja (polu)funkcionalnih bolnica, a pacijenti su u strahu za dostupnost zdravstvene skrbi i cijene. Među stotinama komentara koji su u (samo) 20-ak dana javnog savjetovanja pristigli na nacrt izmjena zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju su i oni osiguravatelja od kojih se očekuje da “odriješe kesu” i podnesu dio financijskog tereta. Povećanje izdvajanja premija iz obveznog autoosiguranja te rast participacije donijet će neminovan rast premija auto i zdravstvenog osiguranja dodatno potencirajući inflaciju, upozoravaju osiguravatelji.
Umjesto 4 posto uz konačni obračun krajem godine, osiguranja će za zdravstvo ubuduće plaćati 5 posto (bez konačnog obračuna) svog najizdašnijeg prihoda, AO premije. Dosad je to bilo između 40 i 50 milijuna kuna godišnje, ubuduće najmanje 55 milijuna kuna. Iako država odmahuje da će doći do rasta cijena autoosiguranja, tek treba vidjeti u kojoj mjeri će se to preliti na police među kojima vlada najžešća konkurencija. Reforma predviđa povećanje minimalnog iznosa sudjelovanja, u prosjeku više od 33 posto, u troškovima zdravstvene zaštite (za pojedine usluge) te udvostručenje plafona participacije, s dosadašnjih 2000 na 4000 kuna. Time bi se povećali prihodi zdravstvenog sustava za 125 milijuna kuna, stoji u obrazloženju prijedloga. ”Navedeno povećanje značajno će utjecati na standard hrvatskih građana, posebno, ali ne isključivo, onih koji nemaju sklopljeno dopunsko zdravstveno osiguranje. Osim što se radi o povećanju značajno iznad već visoke stope inflacije, isto dodatno potencira buduću inflaciju”, smatraju osiguravatelji. Dok Vlada pokušava popuniti vječni bezdan između priljeva i potrošnje, preliminarne procjene osiguravatelja ističu da će to povećati izdatke za štete 15 do 20 posto. Ugrubo kalkuliraju da će se i izdaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) povećati više od 10 posto (uz ogradu o metodologiji i pretpostavkama procjene iz nacrta zakonskog prijedloga).
”Ukoliko bi se izmjene i dopune zakona usvojile u predloženom obliku, došlo bi do značajnog povećanja izdataka za štete i HZZO-u i svim osigurateljima u tolikoj mjeri da pravila aktuarske i osigurateljne struke dovode do potrebe povećanja cijena”, navodi se.
Promjene bi nastupile usred osigurateljnog razdoblja što negativno utječe na povjerenje u financijski i zdravstveni sustav, kritizira 15 društava jednoglasnih u traženju da Vlada odustane ili odgodi te izmjene.