Stabilnost imamo, ali velikima ne možemo pomoći za plin – to zahtijeva puno novca
Vrijeme izazova Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivan Milatić na konferenciji Poslovnog dnevnika
Ugovor o solidarnosti potpisat ćemo i s Mađarima, Austrijancima te Talijanima, svjesni da je to minimum koji članice EU trebaju napraviti, kaže Milatić
Trenutna energetska situacija u Hrvatskoj je zadovoljavajuća, a očekujemo energetsku stabilnost u kontinuitetu, dakle ne samo do proljeća nego i nadalje po svim linijama energenata, poručio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić na početku “1 na 1” razgovora s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Vladimirom Niševićem na početku konferencije “Energetska kriza – opomena za budućnost”.
”U kontinuitetu donosimo odluke koje su djelotvorne i daju garanciju na planu hrvatske energetske stabilnosti u predstojećim vremenima, koliko god da ona bila izazovna”, ustvrdio je Milatić dodajući da je osigurana stabilna zima što se tiče kućanstava i isporuka plina, ali i svih ustanova i tvrtki koje su zbog divljanja cijena ostale bez opskrbljivača.
Podizanje dijela marže
U predstojećem razdoblju slijedi rasprava s Herom i promjena metodologije izračuna kako ne bi došlo do rasta cijena.
”I što se električne energije tiče, osigurali smo stabilnost u smislu državnih jamstava HEP-u tako da ima dovoljno novaca za nabavu energije. Osigurana je stabilnost i predvidivost poslovanja našim kompanijama, iako će se to financirati iz gubitka HEP-a”, naglasio je državni tajnik. U riječkoj rafineriji u tijeku je remont, no zalihe nafte i naftnih derivata se pune. Drugim riječima, stanje je osigurano na razini 115 dana u zalihama, a posljednjih se mjeseci ide na limitiranje cijena na razini 15 dana, što je bitno na sektor kako bi se stabilizirala dobava. Trošarine su dodatno spuštene i uskoro slijedi podizanje dijela marže. Naime, prema Milatiću i o tome se razmišlja dakako s istim ciljem - kako bi se dodatno osigurala stabilnost opskrbe, a da se pritom izbjegne ostvarivanje ekstra profita te da cjenovni udar bude što manji.
”Ne možemo velikim poduzetnicima pomoći za plin, jer bi to zahtijevalo velike novce”, kazao je državni tajnik. Poznato je da se tvrtke aktivno prilagođavaju stanju, pa je dio velikih kompanija po novome usmjerio potrebe prema dizelu, za što je svojevrsna pomoć “došla i za njih kroz ograničenje cijene”. Iako je u tom dijelu pružena pomoć, Milatić je po pitanju plina poručio da ne postoje resursi temeljem kojih je moguće plafonirati cijenu plina te je iznio uvjerenje da nije optimističan da će se se u tome uspjeti na razini EU.
Energetska solidarnost na razini EU nužna je politika na čijoj liniji je dosljedno Hrvatska, što je vidljivo kroz najnovije aktivnosti u odnosima sa susjedima. Prva je na redu Slovenija s kojom je RH definirala ugovor o energetskoj solidarnosti, potom slijede isti ugovori s Mađarskom, Austrijom i Italijom. ”S Mađarima, Austrijancima i Talijanima također ćemo potpisati ugovor o solidarnosti svjesni da je to minimum koji članice EU trebaju napraviti. Ove sezone se ne očekuju rizici jer su sva skladišta puna, ali energetska solidarnost je važna za eventualna buduća razdoblja”, kazao je Milatić.
To potvrđuje poziciju Hrvatske koja se na planu energetike ističe kao značajni igrača na razini EU, a to znači i veliku perspektivu LNG terminala na Krku, ne samo za daljnju sigurnu poziciju Hrvatske, nego i za ulogu koju će RH će imati i za druge. Važnost kapaciteta LNG terminala na Krku koji jamči sigurnost glede godišnje potrebe Hrvatske za plinom dodatno dobija na važnosti kroz najavljeni projekt proširenja kapaciteta na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, s daljnjim mogućnostima širenja. Naime, cijela naša industrija neće potrošiti više od 3 milijarde kubičnih metara, no zbog navedenog tim putem trebamo nastaviti, kazao je državni tajnik. Pitanja vezana uz međudioničke odnose u Ini, odnosno situaciju na relaciji Ina - Mol nakon afere Škugor, državni tajnik je odbio komentirati, navodeći na je to u ingerenciji ureda premijera. No, bio je jasan po pitanju plina u koji je Vlada uredbom intervenirala radi općih potreba u krizi.
Zašto smo dali HEP-u
”Za Hrvatsku je bitno da ćemo maksimalno zaštiti svojih 44% udjela u Ini, a odluka da smo kroz uredbu Vlade doslovno uzeli na silu njihov plin provedena je tako da smo ga pošteno platili. Išli smo logikom da cijenu možemo braniti pred EK ili bilo kojom eventualnom arbitražom, pa HEP na tom plinu ne zarađuje ništa i tek pokriva manipulativne troškove. Nismo uzeli uredom Vlade plin INA-i i dali ga HEP-u da bi on ostvarivao ekstra profite, nego smo ga uzeli da bi plin distribuirali svima kojima je potrebno zbog funkcioniranja, uključujući i JLS”, istaknuo je Milatić.
Kako je državni tajnik najavio, s novim propisima koji se završavaju očekuje se val projekata OIE početkom 2023., pa “ni RH ni EU neće odustati od zelene tranzicije, čak ni u ratnom stanju”.
”Idemo u smjeru jačanja obnovljivih izvora energije. Primjerice, ako je to vodik, idemo u zeleni vodik, ali moramo imati dovoljno plina. Ne živimo ratno gospodarstvo, ali kad je energetika u pitanju, nema te države koja neće pokrenuti mehanizme i zakone kad je tržište ugroženo. Mi smo se na vrijeme uključili i napunili skladište plina, a to predstavlja nasušnu potrebu upravljanja države koja uskače kad osjeti da tržište može zakazati”, zaključio je državni tajnik Milatić. ❖