Poslovanje će prenijeti na tvrtku-kćer 3. maj Rijeka 1905.
Vremena za čekanje nema puno. Novim potporama država više ne može pomagati zbog briselskih pravila, a knjige narudžbi ne daju puno osnova za optimizam
Uprava riječkog 3. maja izvijestila je na Zagrebačkoj burzi da je Nadzorni odbor prihvatio program restrukturiranja, no dok se o njemu ne izjasni Skupština društva, ne žele izlaziti s detaljima. Ipak, prema onome što je neslužbeno procurilo u javnost, restrukturiranje će se vjerojatno odvijati po modelu koji je primijenjen u slučaju pulskog Uljanika, dakle prijenosom poslovanja na tvrtku-kćer, s razlikom da se u 3. maju sve odvija prije formalnog otvaranja stečaja. Ta nova tvrtka bila bi 3. maj Rijeka 1905., koju je kao projektnu tvrtku riječko brodogradilište osnovalo prije više od pet godina, ali ona do sada nije imala nikakvih aktivnosti, bila je u mirovanju.
Resornom Ministarstvu gospodarstva program temeljen na toj ideji navodno su iz 3. maja uputili početkom tjedna, a ne bude li primjedbi, usvajanje bi trebalo uslijediti najprije kroz vijeće vjerovnika Uljanika d.d., u čijem je 88-postotnom vlasništvu riječko brodogradilište. Država i tu, kao najveći vjerovnik, vodi glavnu riječ, a po kojoj će na Skupštini 3. maja predstavnica Uljanika u stečaju i postupiti. To će u svakom slučaju vremenski usporiti cijeli postupak.
Iz vladinih krugova čuje se da programi restrukturiranja koji su do sada stizali iz Rijeke nisu bili dovoljno razrađeni da bi se pristupilo njihovom ozbiljnijem razmatranju, a nakon što je iskorišten paket mjera i potpora koji je omogućila Vlada 2019., kako bi se nakon stečaja Uljanika očuvala proizvodnja u Rijeci, vremena za čekanje puno nema. Novim potporama država više ne može priskakati u pomoć, zbog briselskih pravila, a knjige narudžbi iz škvera ne daju puno osnova za optimizam. Trenutno se gradi samo jedan brod, samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta za kanadsku Algomu, koji je u startu ugovoren s gubitkom od 2,5 milijuna eura, a krajem godine zaključen je i ugovor o završnom opremanju broda za prijevoz kemikalija za Viterlef Management, koji se nalazi u Brodosplitu i još uvijek je nedostupan. No, u 3. maju računaju da će im ti poslovi, uz neke manje koji su u tijeku, poput gradnji trupova za dvije jahte, donijeti određene prihode već u ovoj godini.
Prema neslužbenim informacijama, ideja trećemajaca je da poslovanje bude postupno prebacivano na novu tvrtku, odnosno postojeće poslove odradila bi matična tvrtka 3. maj, dok bi nove poslove ugovarao 3. maj 1905.
Matična tvrtka zadržala bi terete prošlosti i pokušavala tražiti rješenje za klupko potraživanja i dugovanja s pulskim škverom u stečaju, preostaje pobrinuti se i za podmirenje preostalih potraživanja koja je kroz nagodbu dogovorila obročno podmiriti velikom broju manjih vjerovnika.
Ključna karika
Za očuvanje i restrukturiranje presudni su novi poslovi bez kojih će se škver brzo suočiti s pitanjem likvidnosti i isplate plaća za svojih 700 zaposlenika
Prema neslužbenim informacijama, procjena je vodstva da bi u tri godine koliko bi trajao proces restrukturiranja, ove dvije tvrtke zajedno mogle ostvariti više od 330 milijuna eura prihoda, od čega bi u startnoj, 2023., veći dio prihoda imala “majka”, a postupno bi poslovi uglavnom bili realizirani preko 3. maj 1905.
No, u resornom Ministarstvu i prije ovog dokumenta bili su skeptični prema kalkulacijama, prije svega jer nisu dobili čvršće potvrde o ugovaranju novih poslova. No, neki od potencijalnih poslova koje se spominje u Rijeci svakako su gradnja doka 11 u brodogradilištu Viktor Lenac, kao i mogućnost gradnje brodova na električni pogon za Jadroliniju.
Pod upitnikom
Ti su projekti, međutim, također su pod velikim upitnicima, jer Lenac je zbog vladine odluke o uvođenju poreza na ekstradobit u prošloj godini 2022. najavio da će odgoditi spomenuti projekt, koji bi 3. maju, kako se procjenjivalo, mogao donijeti oko osam milijuna eura prihoda.
S druge strane, nacionalna brodarska kompanija Jadrolinija je upravo raspisala javni natječaj za gradnju tri broda bez emisije štetnih plinova, koji bi bili namijenjeni za prijevoz putnika i tereta, a čija je vrijednost procijenjena na 45 milijuna eura plus PDV. Budući da je predviđeno da se gradnja tih brodova sufinancira iz europskih fondova, bez obzira na sklonost da se oni grade u domaćem škveru, presudan će biti interes brodograditelja i konkurentnost ponuda. Taj je natječaj otvoren do 22. veljače. U ovoj godini, također, Jadrolinija ima u planu pokrenuti i gradnju trajekta za zadarski akvatorij, za koji bi se također koristile zelene tehnologije.
Juraj Šoljić, predsjednik Nadzornog odbora 3. maja i sindikalac, s oprezom odgovarajući na upite oko tih poslova i programa restrukturiranja, kaže tek kako su sve opcije otvorene i 3. maj će nastojati dobiti te poslove.
Prije nekoliko godina, slamkom spasa za riječko brodogradilište smatralo se gradnju polarnih kruzera za australski Scenic, pothvat koji je poduprla jamstvom za gradnju i Vlada, odnosno Ministarstvo financija. Za prvi brod iz serije od pet, a građen po uzoru na kruzer sagrađen u Uljaniku prije njegovog kraha, trup i dio poslova odradio je 3. maj, a opremanje dovršava sam brodograditelj i njegova hrvatska tvrtka MKM Yachts. Nova gradnja već je prema ranijim najavama trebala biti započeta, također u 3. maju, no zasad još uvijek nema informacija o daljnjim planovima.
Financiranje sustava
Prema neslužbenim informacijama, riječki škver u planu za ovu godinu ima i gradnju LNG broda, no, koliko su njihovi planovi uvjerljivi, biti će jasno i po reakcijama koje će uslijediti iz Ministarstva i potom Uljanika u stečaju. Ključna karika za očuvanje i restrukturiranje su novi poslovi bez kojih će se škver brzo suočiti s pitanjem likvidnosti i isplate plaća za svojih 700 zaposlenika. Prihodima od sekcija i drugih manjih poslova nije moguće financirati sustav, o čijem financijskom stanju dovoljno govore posljednji podaci s kraja trećeg tromjesečja prošle godine o 89 milijuna eura negativnog kapitala. Prihodi su do listopada iznosili 31 milijuna eura, a iskazan je gubitak od gotovo 4 milijuna eura. Preneseni gubici iz ranijih godina prelaze, pak, 184 milijuna eura. ❖