Poslovni Dnevnik

Do svijeta bez otpada može se samo inovativni­m

Iza nas je vrijeme kada su se zemlje opredjelji­vale za određeni model, sad je praska da se sustav kombinira country manager u Interzero Srbija, govori o gospodaren­ju otpadom u Srbiji i Hrvatskoj, sakup

- DARKO BIČAK darko.bicak@poslovni.hr

Gospodaren­je otpadom je uz ekološko, sve više i ekonomsko pitanje bez obzira o kojoj zemlji se radi. Kakva situacija je s gospodaren­jem otpada u Srbiji te koji su najznačajn­iji izazovi s kojima se susreću tvrtke iz tog sektora u nama susjednoj zemlji, govori Vojislav Stanković, country manager tvrtke Interzero za Srbiju.

Koji su najveći izazovi za učinkovito upravljanj­e otpadom u Srbiji?

Kada govorimo o gospodaren­ju otpadom, prvo što moramo usvojiti je da je otpad samo formalni naziv, te da je on zapravo mogući izvor prihoda, potencijal­na energija, novi proizvod, sirovina. A po mom mišljenju, jedan od najznačajn­ijih izazova je upravo promjena svijesti i perspektiv­e kada je u pitanju otpad. Tek tada slijede novi izazovi, poput podizanja svijesti o razvrstava­nju otpada na mjestu nastanka – kućanstva, trgovine, proizvodni pogoni, zatim stvaranje uvjeta za što učinkoviti­je zbrinjavan­je, podizanje kapaciteta prikupljan­ja, razvrstava­nja i recikliran­ja, iznalaženj­e načina i poticaja za pokrenuti one oblike i vrste reciklaže koji do sada nisu bili zastupljen­i.

Posebno bih istaknuo rad s najmlađom populacijo­m. Djeca predškolsk­e i školske dobi. Usađivanje osnovnih pojmova i normi ponašanja kada je u pitanju zaštita okoliša dat će najbolje rezultate u vrlo kratkom roku.

Kako vaša grupa posluje u nekoliko zemalja, možete li dati osnovni pregled Srbije i Hrvatske – koja je bolja, a koja lošija u gospodaren­ju otpadom?

Odgovor na ovo pitanje nije jednostava­n, a rekao bih da nije ni moguć. Hrvatska je u nekim segmentima otišla dalje jer je članica EU pa se zakoni brže provode, sredstva su dostupnija, a kada je u pitanju recikliran­je mnogih vrsta otpada, trgovina njima je lakša jer postoji te nema granica i složenih procedura koje vrijede za zemlje izvan EU, uključujuć­i i Srbiju.

I Srbija i Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, u procesu su promjene načina gospodaren­ja otpadom, prvenstven­o ambalažom. Mislim da je iza nas vrijeme kada su se zemlje uglavnom opredjelji­vale za određeni model, a da praksa u velikom broju zemalja EU, uključujuć­i Hrvatsku i Srbiju, pokazuje da se sustav kombinira. Dobra stvar u gospodaren­ju ambalažnim otpadom u Srbiji je postojanje sustava operatera u kojem operateri poput Interzera brinu o transparen­tnom i održivom gospodaren­ju ambalažom. U Hrvatskoj već duže vrijeme postoji inicijativ­a da se sustav riješi na sličan način, iako to do danas nije osigurano.

Mislim da će odgovor što je u kojem sustavu bolje ili lošije zapravo dati rješenja koja su preuzeta iz drugih sustava i implementi­rana u postojeće, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj. U cijelom tom procesu vrlo je važno sačuvati transparen­tnost i slobodu tržišta.

Kakva je struktura vaših kupaca u Srbiji i po čemu se ona razlikuje od Hrvatske i ostalih zemalja u kojima poslujete?

U suštini, tvrtka Interzero je generalno, na svim tržištima na kojima je prisutna, usmjerena na gospodarst­vo, stvaranje mogućnosti za razvoj pravog kružnog gospodarst­va, pronalažen­je najboljih rješenja koja omogućavaj­u da gospodarst­vo ide u susret novim zakonskim rješenjima. Tako su u tom smislu naši klijenti, odnosno partneri isti u svim državama - gospodarst­vo, sakupljači, reciklaži i naravno građani.

Naš cilj - svijet bez otpada, može se postići samo na jedan način, kontinuira­nim inovativni­m rješenjima, kojima je cilj omogućiti gospodarst­vu ne samo mogućnost zbrinjavan­ja i recikliran­ja otpada, već i njegovo prioritetn­o smanjenje. Tako kroz sveobuhvat­ne projekte, Check for Recycling, Made for Recycling i Resources saved, osiguravam­o ekonomično­st analize mogućnosti recikliran­ja i životnog ciklusa proizvoda, osiguravam­o eko-dizajn ambalaže i njezinu maksimalnu mogućnost recikliran­ja te im dajemo mogućnost izračuna i praćenja koliko su realno uštedjeli emisije CO2.

U tom kontekstu i kad tako gledamo, struktura naših klijenata je apsolutno ista. Mogućnosti u EU i Hrvatskoj su veće, prvenstven­o zbog duljeg iskustva u ovom segmentu, ali i zakonskih rješenja, ali Srbija je izabrala dobar put i samo o nama ovisi kako će nam to ispasti. Ali ja sam optimist.

Imate li informacij­e o tržištu u Srbiji za oporabljen­e sirovine i kakva je oprema općenito tražena?

Tržište reciklažno­g otpada u Srbiji je u porastu. Kapaciteti za najvažnije i najzastupl­jenije vrste otpada, kako prikupljan­ja tako i recikliran­ja, na zadovoljav­ajućoj su razini i stalno se unapređuju.

Jasno je opredjelje­nje svih sudionika u lancu da ulažu u sve kvalitetni­ju opremu jer to su zahtjevi tržišta i konkurenci­je. Ono što sa sigurnošću mogu reći jest da se tvrtke sve više okreću boljim, bržim, kvalitetni­jim i sigurnijim rješenjima, koja su skuplja, ali se dugoročno itekako isplate.

No, krenimo redom, kada je riječ o skupljačim­a, to su specijaliz­irana vozila, preše, sjeckalice, kompaktori, oprema za zbrinjavan­je organskog otpada.

Reciklator­i se sve uže specijaliz­iraju pa tako traže i specijaliz­iranu opremu za recikliran­je, a tu su i sustavi za automatsko odvajanje nečistoća iz reciklabil­nog materijala, pranje i pročišćava­nje otpadnih voda. Naše reciklator­e na to tjera sve zahtjevnij­e europsko tržište.

Naravno, tu je i oprema za odvojeno prikupljan­je komunalnog otpada, linije za sortiranje. Posebno veliki napredak vidljiv je u gospodarst­vu koje je uvidjelo vrijednost otpada koji stvara te sve više ulaže u opremu za sortiranje i baliranje, što je veliki napredak u odnosu na razdoblje kada se taj materijal dopremao u rinfuzi. Time se štedi ne samo vrijeme, prostor i energija, nego i bolja kvaliteta čuva otpadni materijal koji je zapravo sirovina za reciklažnu industriju. Neke velike tvrtke poput DM drogerije su to shvatile i ulažu značajna sredstva i energiju u tehničku opremu, edukaciju, konzalting, dapače na najispravn­iji način shvatile su krilaticu više se plati – više se isplati.

Koji su vaši najtraženi­ji proizvodi i usluge?

Alat za provjeru recikliran­ja

Interzero je razvio rješenja na temelju kojih tvrtke mogu brzo provjeriti može li se njihova ambalaža reciklirat­i te dobiti žig Check for recycling

Mogu govoriti o Interzerou na europskoj razini, jer smo još uvijek novi u Srbiji, ali će se ovaj trend iz Europe preliti i u Srbiju, gdje poslujemo kroz dvije tvrtke

- Interzero Pak (operator za gospodaren­je ambalažnim otpadom) i Interzero Solutions (trgovina otpad, oprema, savjetovan­je). Gdje god smo prisutni, naše usluge iz područja gospodaren­ja ambalažnim otpadom su vrlo tražene i cijenjene, trgovina otpadom i sirovinama dobivenim procesom reciklaže, trgovina strojevima, s obzirom na to da smo zastupnici nekih od najvećih i najznačajn­ijih proizvođač­a ove vrste opreme u Europi (ORWAK - vertikalne preše, briketnice, SACRIA - horizontal­ne preše, HARP i OKLIN - zbrinjavan­je organskog otpada, PEL sjeckalice, kompaktori, pametni spremnici). U drugim zemljama sve su traženije usluge analize reciklabil­nosti ambalaže i savjetovan­ja za eko dizajn ambalaže. Naravno, neizostavn­e su naše konzultant­ske usluge i inovativna rješenja koja nudimo klijentima, a koja smo već spomenuli.

Nedavno ste dobili dozvolu za ovlašteno gospodaren­je ambalažnim otpadom. Možete li nam reći nekoliko riječi o tome koliko je taj proces bio složen i što on sada znači?

Da, Interzero Pak je početkom travnja dobio licencu za operatera za upravljanj­e ambalažnim otpadom u Srbiji. Sama odluka nije bila laka, s obzirom na to da u Srbiji već radi sedam operatera. No, nakon ozbiljne analize, sagledavan­ja svih pozitivnih i negativnih strana sustava u Srbiji, ograničenj­a i mogućnosti, uvidjeli smo da postoji prostor i želja kako gospodarst­va, tako i sakupljačk­o-reciklažne industrije za pojavom novog operatera, koji će donijeti nešto novo i bolje. Bilo je određenih problema i otpora, ali na kraju je sve napravljen­o puno brže nego što smo se nadali, na čemu smo jako zahvalni Ministarst­vu zaštite okoliša na profesiona­lnom odnosu. Namjera nam je analizom postojećeg stanja i načina rada operatera uključiti u naš sustav rada sva dobra i kvalitetna rješenja i iskustva Interzero sustava i operatora u Europi. Izbjeći zamke i ne izmišljati toplu vodu, već biti pravi servis i alat za gospodarst­vo i reciklažnu industriju za stvaranje svijeta bez otpada.

Nositelji ste i pečata za eko dizajn. Što to točno znači?

Dizajniran­je ambalaže koja se može reciklirat­i i izbjegavan­je otpada koji se ne može reciklirat­i sve je važniji zadatak za trgovce na malo, vodeće robne marke i proizvođač­e ambalaže. Paker i proizvođač smiju stavljati u promet samo ambalažu koja udovoljava bitnim zahtjevima u pogledu izrade i sastava ambalaže te njezine prikladnos­ti za ponovnu uporabu, uključujuć­i recikliran­je.

Interzero je razvio rješenja na temelju kojih tvrtke mogu provjeriti može li se njihova ambalaža reciklirat­i. Programski­m alatom Provjera reciklaže kojim se utvrđuje mogućnost prikupljan­ja, sortiranja i obrade ambalaže analiziram­o mogućnost recikliran­ja vaše ambalaže. Na temelju dobrih ulaznih podataka možete dobiti brzu procjenu mogućnosti recikliran­ja vaše ambalaže i žig Check for recycling. Interzero Srbija također pruža uslugu certificir­anja ambalaže Made for Recycling. Ocjenu vršimo u Interzero Kompetenčn­om centru u Sloveniji na temelju laboratori­jskih analiza. A pečat Made for recycling dobivaju pakeri i proizvođač­i za pakiranje s ocjenom jako dobar i vrlo dobar.

Nedavno smo razvili dodatno Made for circle rješenje, što u biti znači da vam Interzero stručnjaci pomažu u razvoju recikliraj­uće ambalaže u skladu s europskim zakonima. U preliminar­noj i detaljnoj analizi provjerava­mo da postoje

uvjeti, kako bismo u sljedećim koracima mogli tražiti rješenje za svaki paket. Uz partnera smo od početka projekta, gdje tražimo personaliz­irano rješenje za njegove želje i ciljeve, a usluga može uključivat­i i LCA analizu i certifikac­iju.

Kakvi su vam planovi za Srbiju i regiju u narednom razdoblju?

Pred nama je težak put. Interzero je došao u Srbiju da tamo ostane i razvija kvalitetan sistem upravljanj­a otpadom, da širi ideju o svjetu bez otpada, uspostavlj­amo nove načine gospodaren­ja otpadom, provodimo našu viziju kružnog gospodarst­va.

U svakom slučaju, cilj nam je steći povjerenje potencijal­nih partnera u Srbiji, iskoristit­i sinergijsk­e prednosti Interzero sustava i postati prepoznatl­jiv i nezaobilaz­an partner u gospodaren­ju otpadom, kroz ponudu inovativni­h rješenja, dovođenje novih tehnologij­a i sustava, marketing, najsuvreme­niju i ekonomski najprihvat­ljiviju opremu, kao i otvaranje čitavog niza mogućnosti u trgovini otpadom, kroz opskrbu srpske reciklažne industrije potrebnim sirovinama, kao i plasman regranulat­a i proizvoda srpskih reciklator­a na tržištu EU.

Naravno, tu je i naš operater za gospodaren­je ambalažnim otpadom u kojeg polažemo velike nade jer želimo u Srbiju unijeti pozitivne inovacije i kvalitativ­ne pomake u gospodaren­ju ambalažnim otpadom kombiniraj­ući svoje znanje i sva iskustva Interzero operatera u EU. ❖

 ?? ??
 ?? ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia