NBS: Inflacija će u Srbiji do kraja godine pasti na oko osam posto
Međugodišnja stopa u Srbiji u travnju je iznosila 15,1%, što je 1,1 postotni bod manje nego u ožujku
Unatoč nešto slabijem rezultatu u prvom tromjesečju ove godine, projicirana stopa rasta BDP-a ostaje dva do tri posto
Narodna banka Srbije (NBS) priopćila je da očekuje daljnje smanjenje inflacije u Srbiji, koja bi krajem godine trebala iznositi oko osam posto, što bi bilo prepolovljeno u odnosu na razinu inflacije zabilježenu u prvom kvartalu.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u travnju je iznosila 15,1 posto, što je 1,1 postotni bod manje nego u ožujku, što potvrđuje da je vrhunac inflacije iza nas i da ranije poduzete mjere monetarne politike daju rezultate. rekao je viceguverner Narodne NBS Željko Jović na predstavljanju Izvješća o inflaciji koje je nedavno usvojio Izvršni odbor središnje banke.
Rezultati mjera
Naveo je da mjere daju rezultate, na što ukazuje stabilizacija inflatornih očekivanja za godinu dana unaprijed, kao i zadržavanje srednjoročnih inflatornih očekivanja financijskog sektora u ciljanim granicama.
Inflacija ide silaznom putanjom, tako da će sredinom 2024. biti u okviru cilja od tri plus-minus 1,5 posto, rekao je Jović, prenosi Beta. Govoreći o projekciji gospodarskog rasta, naveo je da, unatoč nešto slabijem rezultatu u prvom tromjesečju ove godine, projicirana stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostaje dva do tri posto za ovu godinu te je nepromijenjena u odnosu na Veljača. Kako je pojasnio, razlog su prvenstveno vanjskotrgovinska kretanja “koja su iznad svih očekivanja” i nastavak visokog priljeva izravnih stranih ulaganja. “Struktura predviđenog rasta je drugačija i povoljnija sa stajališta osiguranja održivosti gospodarskog rasta.” Sada se očekuje pozitivan doprinos neto izvoza, kao i pozitivan doprinos privatnih investicija, što nije bio slučaj u našoj projekciji za veljaču”, rekao je. Dodao je da su zbog snažnog poboljšanja trgovinske bilance i povećanja suficita u razmjeni usluga ukupna platnobilančna kretanja od početka ove godine znatno povoljnija od očekivanih.
“Sezonski najveći deficit tekućeg računa u prvom kvartalu iznosio je 0,7 posto BDP-a. Smanjenju deficita tekućeg računa platne bilance pridonio je manji uvoz energenata, prvenstveno plina, ali i nastavak rasta izvoza roba i usluga po visokim stopama, zahvaljujući učincima investicija iz prethodnog razdoblja i oporavku proizvodnje. u energetskom sektoru”, kazao je Jović.
S obzirom na znatno niži deficit tekućeg računa, kako je naveo, u prva tri mjeseca ove godine od očekivanog, NBS sada predviđa da će njeno učešće u BDP-u za godinu biti oko 4,5 posto, što je povoljnije od očekivanja iz veljače, dok središnja banka procjenjuje da to učešće može biti i niže.
Šokovi iz okruženja
“Ojačanu i očuvanu stabilnost bankovnog sektora potvrđuje visoka adekvatnost kapitala od 20,5 posto, dok je udio problematičnih kredita krajem ožujka pao na novu najnižu razinu dosad od tri posto, što ukazuje na očuvanje cijene. a financijska stabilnost nije upitna”, istaknuo je Jović.
Mjere koje NBS poduzima uzimaju u obzir da je inflacija u Srbiji uglavnom potaknuta šokovima na strani ponude iz međunarodnog okruženja i mjere se tako da troškovi otplate kredita ne utječu na kvalitetu aktive banaka i rast problematičnih kredita, a istovremeno ograničavaju prekomjerni rast potražnje za kreditima.